Nakon završetka Hladnog rata, vlade širom Europe počele su smanjivati važnost vojne obrane.

U protekla dva desetljeća, većina zemalja je ukinula obavezno vojno služenje, odnosno obavezu vojnog obučavanja, no ruska agresija na Ukrajinu je mnoge natjerala da drugačije razmišljaju.

Njemačka je 2011. godine obustavila obavezno služenje vojnog roka. Aktiviranje vojne obaveze sada je moguće samo ako Bundestag utvrdi prisutnost napetosti ili potrebu za obranom.

Slično je ili isto u mnogim drugim europskim zemljama. Od 29 europskih zemalja članica NATO-a, uključujući Tursku, samo šest zemalja je zadržalo vojnu obavezu od 1993. godine do danas, piše Klix.ba.

Ruska agresija je probudila Europu

No, nakon agresije na Ukrajinu, služenje vojnog roka je ponovo aktualna tema, pogotovo u Europi. Skoro sve zemlje EU su povećale svoje vojne proračune, neke su vratile obavezno služenje vojnog roka, dok druge to aktivno razmatraju.

Ukrajina je nakon aneksije Krima 2014. uvela vojnu obavezu za sve muškarce od 18 do 26 godina. Isto je učinila i Litva 2015. godine. Latvija će od 2024. godine uvesti vojnu obuku koja će trajati 11 mjeseci. Nizozemskoj vojsci je potrebno oko 9.000 novih regruta, tako da vlada razmatra uvođenje obaveznog vojnog roka.

U Francuskoj je 2019. godine predsjednik Emannuel Macron uveo “Univerzalnu nacionalnu službu” gdje mladi ljudi volontiraju mjesec dana. Vlada razmatra da ovakav model bude obavezan za sve od 15 do 17 godine.

Skandinavski model

Posebno zanimljivi su modeli koje prakticraju zemlje Skandinavije. 2018. godine Švedska je uvela obavezno služenje vojnog roka. No, ono što je specifično je da se svi moraju prijaviti na regrutaciju, no vojska bira samo mali dio onih koji će služiti vojni rok.

Gotovo isti model se primjenjuje u Norveškoj koja je 2016. godine uvela vojni rok, no za razliku od Švedske u Norveškoj se na regrutaciju moraju prijaviti i žene.

Od 60.000 osoba koje obave liječničk pregled, svega njih 9.000 bude primljeno u vojnu službu. Vojni rok traje 19 mjeseci, a u Norveškoj je vojska veoma cijenjena, tako da se završena obuka tretira kao i neka diploma visokog obrazovanja, piše Klix.

Njemačka je ukinula vojnu službu 2011. godine, no u posljednih nekoliko mjeseci sve su snažnije glasine da bi vlada mogla ponovo uvesti obavezan vojni rok. Takvu odluku podržava i većina Nijemaca, čak 61 posto ispitanika u Njemačkoj podržava ponovno uvođenje vojnog roka.

Gdje je u svemu BiH

Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, obavezno služenje vojnog roka je obustavljeno 2006. godine kada je reformom obrane stavljen izvan snage zakon koji je podrazumjevao obavezno služenje vojnog roka. Reforma obrane podrazumjevala je o formiranje pričuvnog sastava OS BiH, no prije svega zbog manjka sredstava, taj koncept nije nikada zaživio.

Uvođenje obaveznog vojnog kruga je izuzetno skupa stvar za svaku državu, pa tako i BiH. Troškovi obuke i infrastrukture su veliki, uključuju vojarne, poligone, vozila, ali i oružje. Tu su i troškovi osoblja koje bi moralo biti angažirano. Moraju se istaknuti i troškovi usluga podrške, kao što je medicinska skrb, hrana, prijevoz i administrativna podrška.

No, uvođenje obaveznog vojnog roka može imati i brojne pozitivne stvari za jedno društvo. Pored onih koji se podrazumijevaju kao što je veća spremnost jedne države za obrambene izazove, vojna služba pruža pojedincima vrijedne vještine koje im mogu koristiti osobno, ali i profesionalno. Vojna obuka često naglašava disciplinu, vodstvo, timski rad i vještine rješavanja problema. Ovi se atributi mogu prenijeti u civilni život, pomažući pojedincima da uspiju u različitim karijerama, tvrdi sarajevski Klix.

No, u trenutnoj političkoj, ali i ekonomskoj situaciji teško je za očekivati da bi Bosna i Hercegovina u skorije vrijeme mogla vratiti obavezno služenje vojnog roka. Novac koji se izdvaja iz proračuna obranu je jedva dostatan za pokrivanje trenutnih troškova, a svako jačanje centralnih institucija BiH, kao što je OS BIH bi zasigurno naišlo na protivljenje iz manjeg bh. entiteta.

Jedini scenarij u kojem bi uvođenje vojnog roka bilo realno u Bosni i Hercegovini je “input” međunarodne zajednice, odnosno NATO partnera i Sjedinjenih Američkih Država. U tom slučaju mladići, a moguće i djevojke, širom BiH bi se mogli ponovno naći u uniformiranoj službi.