Na Rudarsko-geološko-građevinskom fakultetu (RGGF) Univerziteta u Tuzli danas je organizirana pokazna vježba borbe protiv prirodnih katastrofa, a upozoreno je da je BiH potencijalno ugrožena od prirodnih opasnosti, gdje na prvom mjestu dolaze poplave, zatim suše i olujni vjetrovi te potresi, klizišta i odroni.

Profesor sigurnosti na Univerzitetu u Tuzli Zvjezdan Karadžin kaže da smo posljednjih godina svjedoci da se intenzivirala izloženost ovim opasnostima. Tu prije svega misli na katastrofalne poplave i klizišta naročito iz 2014., a i kasnije, zatim duge sušne periode koji su rezultirali velikim šumskim požarima i olujnim vjetrovima koji su nanijeli puno problema naseljima, a i poljoprivrednim djelatnicima.

Potencijalno opasna područja

”Nažalost, u posljednje vrijeme su sudjelovali i potresi određene jačine, doduše do 4,7 stupnjeva Richterove skale, što ipak nije zanemarivo. U BiH postoje područja koja mogu potencijalno biti više izložena zemljotresima veće magnitude, kao što su tuzlanska i banjalučka regija. Tu se i po zakonu moraju graditi objekti koji mogu izdržati potrese 8 stupnjeva Merkalijeve skale. Problem je što imamo jako puno objekata koji su nelegalno izgrađeni bez građevinske dozvole, ili starije objekte koji nisu prilagođeni ovim zahtjevima. Pored toga jako puno nelegalnih objekata je izgrađeno u zonama klizišta”, istaknuo je Karadžin za Fenu.

Upravo su ovo razlozi za organizaciju ove združene vježbe, jer je to, kako je naveo, zakonska i moralna obveza kako bi se građanstvo što bolje pripremilo za slučajeve u kojima se mogu suočiti s nekom od prirodnih katastrofa.

”Mi smo danas suočeni s potrebom da podignemo svijest o sve većem postojanju ovih problema. Zbog toga je na Rudarsko-geološko-građevinskom fakultetu Univerziteta u Tuzli i pokrenut podstdiplomski studij u okviru Erasmus K Force projekta pod nazivom ‘Upravljanje rizicima od katastrofalnih događaja i protivpožarni inžinjering’ da bismo školovali kadrove koji će biti stručnjaci upravo u toj oblasti”, pojasnio je Karadžin.

Potrebna oprema

Istaknuto je da bi škole morale biti opremljene s dovoljnom količinom protupožarnih aparata, da se redovno u skladu sa zakonom makar jednom godišnje provode vježbe evakuacije za slučaj zemljotresa i požara te da posjeduju adekvatnu elektro i gromobransku instalaciju. Također, u školama moraju biti jasno označeni putevi za evakuaciju, posjedovati panik rasvjetu, sustav za dojavu te pristupne putove za dolazak vatrogasnih i vozila hitne pomoći, itd.

Tijekom pokazne vježbe prikazana je simulacija požara pri čemu je došlo do stvaranja opasnih plinova, vrlo opasnog ugljen monoksida te simulacije konsekventne eksplozije pri čemu je bilo i povrijeđenih osoba. Prikazana je združena akcija spašavanja i evakuacije iz zgrade fakulteta te su korištena razna pomagala, kao što su termovizijske kamere, dronovi.

Inače, RGGf raspolaže stručnim kadrom iz oblasti sigurnosti, geologije, građevinarstva, geofizike, rudarstva koji su uvijek bili od pomoći društvu u slučajevima nesreća većih razmjera.

”Posjedujemo i sofisticiranu opremu za tu namjenu uglavnom nabavljenu kroz razne strane i domaće projekte u kojima je sudjelovao fakultet, kao što su dva projekta na kojima trenutno radimo. A to je navedeni međunarodni Erasmusov projekt i jedan IPA projekt koji se tiče klizišta. Na taj način omogućujemo studentima i društvu pomagala kojima umnogome mogu pomoći pri definiranju, preveniranju ili ublažavanju posljedica eventualno nastalih katastrofa”,  ističe profesor Karadžin.

Međunarodni dan smanjenja rizika od katastrofa obilježava se svake godine 13. listopada na osnovu rezolucije Generalne skupštine UN-a iz 2009., a posvećen je borbi za smanjenje rizika od katastrofa, odnosno prirodnih i drugih opasnosti.