Podaci Agencije za statistiku BiH pokazuju kako je tijekom prošle godine posvojeno tek 34 djece, među kojom 13 dječaka i 21 djevojčica. Tu sreću nije imalo 1112 mališana i maloljetnika koji su i dalje korisnici raznih domova i ustanova za djecu bez roditeljske skrbi.

Godinu prije u domovima za djecu i mlade bez roditeljske skrbi, prema podacima Agencije za statistiku BiH, boravilo je 1103 djece.

Tek je 30 njih tijekom 2020. godine posvojeno. Posvojena najčešće budu djeca koja imaju do 10 godina.

Razlog velikog broja djece koja još uvijek, umjesto u toplini obiteljskog doma, odrastaju u ustanovama leži u brojnim kompliciranim propisima i zakonima koji su na snazi, a koji ograničavaju i usporavaju procese posvojenja.

Na posvojenje idu djeca koja pripadaju nekoj od sljedećih kategorija: djeca čiji roditelji nisu živi, djeca nepoznatih roditelja, djeca roditelja lišenih roditeljskih prava, djeca roditelja spriječenih vršiti roditeljsku dužnost, djeca ugrožena obiteljskom situacijom te djeca koju su napustila oba roditelja. Brojnoj djeci pravo na topli dom uskraćuju upravo njihovi biološki roditelji koji, unatoč činjenici da se ne mogu ili ne žele o njima brinuti, ne žele dati svoj potpis kako bi dijete moglo ići u drugu obitelj.

Naime, djeca koja ispunjavaju uvjete potpunog posvojenje nastavljaju živjeti u instituciji zbog toga što se biološki roditelji nisu odrekli svog roditeljskog prava. Roditelji dijete ostavljaju na skrb državi, država nema način kako ih prinuditi da se odreknu roditeljskog prava te djeca, unatoč svim potpisanim konvencijama, silom prilika ostaju, kažnjena od države, živjeti u institucijama.

Na taj problem upozoravaju i posvojitelji, skrećući pozornost nadležnim institucijama da se pozabave ovim pitanjima te izmjenama propisa omoguće većem broju djece da osjete roditeljsku ljubav, kao i parovima dobiti priliku biti roditelji. Inače, postupak posvojenja počinje u nadležnom Centru za socijalni rad.

Stručni tim Centra provodi postupak utvrđivanja podobnosti podnositelja zahtjeva za posvojenje. Utvrđivanje podobnosti pretpostavlja njihovu obradu koju prati stručno mišljenje koje sastavljaju psiholog, pedagog, socijalni radnik te, po potrebi, drugi stručnjaci.

Na temelju sastavljenih mišljenja stručni tim donosi zaključak o podobnosti odnosno nepodobnosti podnositelja zahtjeva za posvojenje. Ako je riječ o posvojiteljima stranim državljanima, dio stručnog mišljenja su i prilozi kojima se dokazuje da dijete nije moglo biti posvojeno u BiH i da je posvojenje od stranih državljana u najboljem interesu djeteta.

Prema važećem zakonu, posvojiti može osoba kojoj nije oduzeta roditeljska skrb, nije ograničena ili oduzeta poslovna sposobnost, nije kažnjavana i nije pod istragom, ne boluje od bilo kakvih oboljenja koja se može odraziti na život i zdravlje djeteta i sl., a pod uvjetom da pruža dovoljno jamstva da će pravilno ostvarivati roditeljsku skrb. Posvojitelj je državljanin BiH, a može biti i strani državljanin.

Za ovakvo posvojenje potrebno je prethodno odobrenje Federalnog ministarstva rada i socijalne politike. Posvojitelj može biti samo osoba koja je u životnoj dobi od 25 do 45 godina i koja je starija od posvojenika najmanje 18 godina.