U noći sa srijede na četvrtak rijetki su u Hercegovini spavali, tako da im je noć s četvrtka na petak dobro došla za nadoknaditi izgubljeni san, piše Večernji list BiH.

Razlog za to je niz potresa koji su pogodili ovo područje. Rijetki se sjećaju kada su ovo područje pogodila tri potresa u nizu, jača od 4 stupnja po Richteru.

Niz potresa

Počelo je potresom od 4,2 stupnja u 46 minuta poslije ponoći, zatim najjačim od 4,7 u 00.50 te posljednjim u 00.58 od 4,1 stupanj po Richteru. Zatim je uslijedio niz manjih potresa.

Na Blidinju je, kao što smo jučer pisali, bilo najdramatičnije.

Ljudi koji žive u Parku prirode Blidinje bili su tijekom “potresne” listopadske noći bez struje od trenutka kada je prvi potres udario.

Prema informacijama Večernjega lista, na pojedinim vikendicama nastale su manje štete, bilo je blažih pukotina na onima slabije građe, a vidljivije štete doživjeli su stariji objekti. Ipak, ne u značajnoj mjeri da bi se proglasilo neko izvanredno stanje.

Za razliku od susjednih država gdje su ovakvi potresi stvarali ogromne štete, u Hercegovini se, na sreću, to nije dogodilo. Razlog je kvalitetna gradnje, tvrde bolje upućeni u stanje ovdje.

Ekipa Večernjaka razgovarala je s profesoromZoranom Zadrom koji, kao i ranije, naglašava da ovakvi potresi nisu nikakvo iznenađenje. – Potresi nisu nikakva novost za našu regiju koja je inače seizmički aktivno i dosta trusno područje. Pogotovo su seizmički aktivne Dalmacija i Hercegovina gdje su, ako gledamo po procjenama, rizici od jakih potresa dosta veliki.

Prema seizmološkim kartama, potresi do 6 ili 7 stupnjeva po Richteru mogući su u spomenutom području.

“Krivac što smo aktivni po pitanju potresa jest to što se nalazimo na graničnom području euroazijske i afričke tektonske ploče i upravo se na tim graničnim područjima događaju ili slabiji ili jači potresi”,  govori za Večernji list Zadro. Ističe kako tlo u Hercegovini nikad ne miruje potpuno.

Nema ogromnih šteta

“Ovdje tlo uvijek ‘drhti’ ili titra, samo što mi jako slabe potrese i ne osjetimo, ali itekako osjetimo ove jače koji su preksinoć zatresli. U svemu ovome dobra je okolnost što nas povremeno pogode ovakvi potresi koji jesu jači, ali opet ne donose ogromne štete i ljudske žrtve jer se seizmička energija, koja se nakuplja na graničnim zonama ovih dviju tektonskih ploča, tako oslobađa i mali je rizik od iznimno jakog potresa nakon serije manjih. Problem bi bio kad ne bi bilo ovako slabije izraženih potresa jer energija bi se nakupljala i kada bi se naglo oslobodila, imali bismo rizik od jačeg potresa s kojim bi zasigurno bilo štete i ljudskih žrtava. Potresi su naša svakodnevnica i ovo su podneblje već pogađali jači potresi, oni se ne mogu prognozirati kao vrijeme. No, može se procijeniti kakav je rizik da određeno područje pogodi jači potres, a mi jesmo pod tim rizikom i na takvom području, nažalost”, zaključio je Zadro.