Voditelj Odjela za arheologiju magistar Mirko Rašić ovih je dana objavio zanimljive i itekako vrijedne arheološke činjenice vezane uz Ljubuški, prema kojima je to područje bilo nastanjeno 6 tisuća godina prije Krista, piše Večernji list BiH. Naime, zahvaljujući zanimanju lokalnog stanovništva, na inicijativu Vinka Hercega, locirano je još jedno arheološko nalazište koje nije dio dosadašnje baze podataka.

U zaseoku Radalj na zapadnim obroncima mikrolokacije “Ljuti” otkriveno je manje prapovijesno spiljsko nalazište. Širina spilje je 7, a dužina 13 metara, dok su dimenzije ulaza u spilju 4 puta 2,2 metra. Na temelju površinskih nalaza Odjel za arheologiju općine Ljubuški organizirao je probna istraživanja u nekoliko kampanja tijekom 2016. i 2017. godine pod vodstvom arheologa Mirka Rašića i Tina Tomasa, a ostatak istraživačke ekipe činili su arheologinja Marina Boban te studenti arheologije Tomislav Mihalj i Vinko Herceg.

– Istraživačka sonda na površini od 10 četvornih metara u kulturnom sloju debljine 1,4 metara, otkriva tragove povremenog naseljavanja u razdoblju od ranog neolitika do kasne antike, drugim riječima 6000. godine prije Krista do 5.-6. stoljeća poslije Krista. Tijekom istraživanja pronađeni su brojni ulomci keramičkog posuđa, kremenog i koštanog oruđa, vrhovi kremenih strelica i predmeti kasnoantičke provenijencije – piše Mirko Rašić.

– Ipak, među brojnim nalazima – ističe Rašić – valja istaknuti podatke o tragovima impresso kulture (6000. g. pr. Kr.) ranog neolitika, što predstavlja do sada prve i najstarije tragove ljudskih aktivnosti na području Ljubuškog. – Impresso kultura ranog neolitika nazvana je prema načinu ukrašavanja keramičkih posuda, i to utiskivanjem oštrih predmeta, prsta i nokata, školjki, puževa, kamena, kosti i drugog. Duž jadranske obale otkrivena su brojna analogna nalazišta, od čega u Hercegovini bilježimo Ravlića pećinu (Tihaljina – Grude), Zelenu pećinu (Blagaj – Mostar) i Hateljsku pećinu (Hatelji – Berkovići).

Osim keramičkih ulomaka koji svojim oblicima i ukrašenim motivima nedvojbeno predstavljaju ostatke impresso kulture, u Radalju je pronađen i dobro sačuvan kremeni vrh strijele trokutaskog oblika s trnom i krilcima. S obzirom na to da je pronađen unutar staništa, očigledno je riječ o novom ili kratko korištenom oružju. Zanimljivost je činjenica da kremeni vrhovi strelica do sada nisu evidentirani u slojevima ranog neolitika na ostalim analognim nalazištima duž Jadrana – istaknuo je Rašić.