Poskupljenja u BiH već su odavno prešla granice “podnošljivosti”. Stalni rast cijena doveo je do situacije u kojoj građani već neko vrijeme meso i sir kupuju na grame, a voće i povrće na komad. Sad je već pitanje mogu li i tako kupiti, primjerice, meso. Cijene hrane i bezalkoholnog pića u FBiH u 2021. porasle za 10,1 posto, a poskupljenja su još više uzela maha u ovoj godini, što je postupno izraženo ovog mjeseca, piše Večernji list BiH.

Službeni podaci

Građane je poskupljenje dodatno zabrinulo jer je ionako skroman kućni proračun već maksimalno rastegnut. Većini bh. građana odavno su luksuz putovanja, bolji automobil, kvalitetna odjeća, a u zadnje vrijeme postaje i ono osnovno – hrana. Problem je što oko 80% bh. građana mjesečno zarađuje manji iznos od prosječne plaće, a čak i ona pokriva tek oko 45 posto potrošačke košarice. A ovi podaci odnose se na razdoblje prije posljednjih drastičnih poskupljenja, prije svega brašna, ulja, mesa, goriva. Podaci za ovaj mjesec bit će još šokantniji.

– Najveći rast imalo je jestivo ulje 42,5 posto, zatim krumpir 41,4 posto, šećer 26,5 posto, pileće meso 18,7, povrće u prosjeku 17 posto, juneće i teleće meso 14,3 posto, pšenično brašno 13,7 posto, kruh 10,7 posto, maslac 10,7 i jaja 4,8 posto… Cijene stanovanja, vode, struje, plina… porasle u prosjeku 6,9 posto, stanarine 8,7, komunalne usluge 11,5 posto. Najveći rast cijena imali su proizvodi u odjeljku prijevoza u prosjeku 13,6 posto, a u okviru tog odjeljka cijene pogonskih goriva i maziva imale su rast 23,4 posto – kazali su za Faktor u Federalnom zavodu za statistiku. Što je najgore, ovo su podaci za prošlu godinu, na ove postotke trebalo bi dodati i one iz ove godine.

Cijene proizvoda i usluga koje se koriste za osobnu potrošnju u Bosni i Hercegovini mjerene indeksom potrošačkih cijena u veljači ove godine u odnosu na prethodni mjesec u prosjeku su zabilježile rast za 1,5 posto. Hrana i bezalkoholna pića u prosjeku su poskupjeli 2,2 posto, prijevoz za 3,3 posto, stanovanje i režijski troškovi za 1,1 posto, namještaj i kućanski uređaji za jedan posto, rekreacija i kultura te restorani i hoteli za po 0,5 posto, zdravstvo za 0,3 posto, alkoholna pića i duhan za 0,2 posto, komunikacije, obrazovanje te ostala dobra i usluge za po 0,1 posto, objavila je Agencija za statistiku BiH. Na godišnjoj razini, razina cijena u veljači ove godine u odnosu na veljaču lani u prosjeku je veća za 8,1 posto.

Zabilježen je prosječan rast cijena hrane i bezalkoholnih pića za 13,3 posto, prijevoza za 15,4 posto, namještaja, stanovanja i režijskih troškova za sedam posto, kućanskih uređaja i redovitog održavanja kuće za 5,1 posto, restorana i hotela za pet posto, rekreacije i kulture za 4,6 posto, zdravstva za 1,1 posto, alkoholnih pića i duhana za 0,5 posto, komunikacija i obrazovanja za po 0,3 posto, a ostala dobra i usluge porasli za 3,2 posto.

Rast siromaštva

Ostaje pitanje dokad će cijene i dalje rasti posebno imajući u vidu da plaće ne prate inflaciju. “Ovo je užas, svaki dan nova cijena. Šećer, ulje, piletina, sve je poskupjelo. Svakog mjeseca moramo se odreći dijela proizvoda kako bismo uopće preživjeli od prvog do prvog”, kaže kućanica koju smo sreli u jednom mostarskom trgovačkom centru. Sve ovo dovodi do porasta siromaštva. Sve su duži redovi pred pučkim kuhinjama. Ne dolaze više samo nezaposleni, pomoć traže i oni s redovitim prihodima od kojih jednostavno više ne mogu preživjeti mjesec. Prema riječima stručnjaka, cijena bi mogla rasti do 2023. godine. Inflacija je i u proteklih godinu dana jasno vidljiva u BiH, a skok cijena nije ublažila ni odluka o ograničavanju marži na pojedine proizvode. Jedina učinkovita mjera je povećanje plaća. U protivnom broj građana koji kupuju jednosmjernu kartu prema Zapadu bit će još veći. Ne zato što žele otići, već zato što će biti primorani.