Identificiran je najprihvatljiviji model i zaključeno da se učinkovitost može unaprijediti i povećati izmještanjem izvršnih predmeta izvan suda, odnosno prijenosom određene nadležnosti na institucije izvan pravosudnog sustava kroz uspostavu privatnih agencija, odnosno privatnih izvršitelja u fazi naplate potraživanja.

Europska praksa

Što se krije iza ove jezično komplicirane inicijative Visokog sudbenom i tužiteljskog vijeća? Kada se prokrči ‘šuma birokratskog rječnika’, dođe se do zaključka da VSTV smatra da bi privatne agencije trebale preuzeti posao naplate potraživanja od građana.

U prijevodu, to znači da država treba dopustiti osnivanje privatnih tvrtki koje će se baviti procjenom financijske sposobnosti, odnosno platežne moći građana. U konačnici, to opet znači otvaranje mogućnosti da privatnici osnivaju tvrtke za utjerivanje dugova sa svim ovlastima.

Treba reći da se ovdje ne radi ni o kakvom ‘bh. specijalitetu’, nego o uvođenju europske prakse. I kompletna  inicijativa Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća utemeljena je na preporukama Europske komisije za provođenje strategije reforme u sektoru pravosuđa u BiH.

Kako doznajemo, suština inicijative je da privatne agencije imaju dozvole skupljati sve potrebne financijske podatke o građanima – od njihovih  bankarskih kredita do neplaćenih računa za vodu, grijanje, struju, odvoz smeća… Na osnovi toga imali bi i ovlasti, pojednostavljeno kazano, utjerivati dugove i dolaskom na kućna vrata.

U mnogim europskim državama takva praksa postoji i pokazala se dobrim mehanizmom naplate dugova jer postoji precizna evidencija o svakom pojedincu i njegovoj financijskoj sposobnosti. Primjerice, u Njemačkoj građanin ne može iznajmiti stan dok ne donese potvrdu privatne agencije da je izmirio dugove.

Bez primjene sile

Inicijativa, odnosno prijedlog Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća odnosi se prvenstveno na izmještanje takozvanih komunalnih predmeta iz sudova u privatne agencije.

Svi sudovi u BiH zatrpani su tužbama protiv građana zbog neplaćanja komunalija. Kakva je situacija, dovoljno svjedoči podatak da se ovog trenutka u sudovima nalazi neriješenih više od dva milijuna komunalnih predmeta, a radi se o dugovanjima vrijednim oko milijardu maraka. Primjerice, samo u Općinskom sudu u Sarajevu od svih neriješenih predmeta čak 93 posto otpada na komunalne!
Iz Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća upozoravaju da broj komunalnih predmeta stalno raste te ‘iako je  pojedinačna novčana vrijednost često mala, njihovo rješavanje traži isti angažman sudaca kao i prilikom rješavanja krupnih slučajeva’.
S druge strane, pravni stručnjaci upozoravaju da je  ‘operacija’ izmještanja komunalnih predmeta u privatne agencije jako osjetljiva, prije svega zbog teške ekonomske situacije, odnosno činjenice da ljudi nemaju novca. Zbog toga smatraju da u utjerivanju dugova treba biti razuman, prihvatiti realnost i izbjeći bilo kakvu silu.

DL