Lijepo je bilo ovih dana čuti i pročitati kako su brojni studenti diljem Bosne i Hercegovine završili fakultete i stekli diplome koje su napornim radom i velikim odricanjem zaslužili. Promociji i tom svečanom činu radovali su se ne samo završeni studenti nego i njihove obitelji, cijela zajednica, piše Večernji list BiH.

Uz radost i vesela lica mladih ljudi, za samo nekoliko dana susrest će se sa surovom stvarnošću, a koju nikako ne žele – nemogućnošću zasnivanja radnog odnosa i dugim čekanjem na zavodima za zapošljavanje. Po broju nezaposlenih mladih ljudi, Bosna i Hercegovina nalazi se na dnu europske ljestvice. No, kao da to nikoga osobito i ne brine. O nefunkcionalnom obrazovanju godinama se govori.

Reforme u toj oblasti nužne su, ali ne samo da se ne naziru nego stanje kakvo jest sve se više i više produbljava. Mnogo se pisalo o katastrofalnom stanju u obrazovnom, a poglavito visokoškolskom sustavu što neminovno vodi zaostajanju u odnosu na zemlje u okruženju, a poglavito u odnosu na razvijenu Europu.

Ne treba biti mudar i pametan pa kazati kako Bosnu i Hercegovinu, kao uostalom i sve zemlje, iz krize i u svijet boljih mogu uvesti promjene u obrazovnom sustavu, s mnogo jačom afirmacijom mladih i obrazovanih ljudi. Cijenjeni međunarodni portal Webometrics objavio je ovogodišnju top-listu svjetskih sveučilišta sa svih kontinenata, a podaci za BiH su, blago rečeno, katastrofalni.

Prema navedenoj stranici, najbolja visokoobrazovna institucija u BiH je Univerzitet u Sarajevu koji se nalazi tek na 2270. mjestu u svijetu, dok se, na primjer, Sveučilište u Mostaru nalazi na 4851. mjestu, Univerzitet “Džemal Bijedić” Mostar je na 10.930. mjestu itd. I kada su u pitanju privatni fakulteti, situacija je slična. U poplavi visokoškolskih institucija u odnosu na ostale dobro je pozicioniran Logos centar Mostar. Na pojedinim fakultetima tzv. populističkog tipa nikako neće ili ne žele prihvatiti surovu stvarnost. Kadrove koje proizvode ne stvaraju za brzo i sigurno zapošljavanje, već za dugo čekanje na zavodima za zapošljavanje.

Dovoljno je spomenuti samo učiteljski kadar, učitelje razredne nastave, a ništa nije bolje i kad je riječ o ostalom prosvjetnom kadru. Takvog kadra ima na pretek, za izvoz. Čelni ljudi pojedinih javnih fakulteta često vođeni svojim partikularnim interesima upisne kvote još i više povećavaju. Štoviše, takvi javni fakulteti s upisnim kvotama i naplatama školarina dobrim dijelom postaju privatni fakulteti zaodjenuti u javni plašt.

Stoga, hitno treba uvesti moratorij na upise na pojedine fakultete, započeti reformu obrazovnog sustava i početi tražiti zanimanja, otvarati studije, studijske grupe koje su potrebne društvu, a poglavito gospodarstvu.

Za veliku pohvalu je sastanak koji je ovih dana održan u Širokom Brijegu o temi “Suradnja obrazovanja i gospodarstva”. Eminentni gospodarstvenici su budućim studentima govorili o kadru koji traži suvremeno gospodarstvo, a što su učenici zorno slušali. Hoće li njihov glas doći i do onih koji kreiraju takav sustav? Teško je povjerovati.