Frano Krišto student je Livnjak kojem je kaže kao i većini sugrađana život na čekanju. Nije uz vladajuće pa posla nema, kaže. Izrevoltiran stanjem u sredini, gađao je HDZ-ovu državnu parlamentarku Borjanu Krišto s dva kamena.

”Moram priznati da mi je žao – najprije jer sam svojoj obitelji nanio štetu. Stavio sam svima metu na čelo. Možda je sada smiješno reći, ali sigurnije sam se osjećao dok sam spavao u pritvoru nego kada sam spavao u svome domu. Malo me strah odmazde”, priča on.

Tvrdi, nije imao namjeru ozlijediti Borjanu Krišto, ali jasan je – napada je bilo. O tome, ona pred kamerom Mreže šuti. Draža su joj očito priopćenja za javnost. Tamo je konkretnija. Piše da iza svega stoje nalogodavci koji vrše medijsku hajku. Napad karakterizira političkim: ”Svima onima koji smatraju da na ovakav surov, nasilnički i neljudski način planiraju zastrašiti me i spriječiti u političkom djelovanju – poručujem da se to neće dogoditi sve dok imam podršku svog naroda”.
Podrške svog naroda nema u potpunosti, tvrdi Frano Krišto. Odbacuje navode o politički motiviranom napadu, ali se boji političkog etiketiranja: ”Već sada počeli – te da ja nisam Hrvat, da nisam katolik, te da nisam HDZ-ovac. Dakle, ja sam onaj Hrvat kakav ne treba biti”.

100.000 maraka od Vijeća ministara BiH Hrvatskoj ženi Livno za prošlu godinu bila je kap koja je prelila čašu, pa je Krišto napao Krišto. Zbog sumnji da su rodbinske veze bile ključne za dobivanje proračunskih sredstava. Naime, livanjskim udruženjem koje je dobilo ovaj iznos u to vrijeme rukovodila je Tihana Krželj. Zastupnica u Skupštini HBŽ-a i snaha Borjane Krišto, piše Federalna.ba.

Donirana sredstva Udruženje donira livanjskoj crkvi, u čije je i ime apliciralo za projekt. Tihana Krželj tvrdi sve je bilo transparentno. I brani: ”To su neke političke igre. Političke igre prema Borjani Krišto. Ja sam bila samo ulje na vatru”.

Ima li to veze sa sukobima i unutar HDZ-ovog vrha, Krželj ne precizira, ali ne smiruje se u livanjskom kraju. Pa i zbog pozicije Crkve i livanjskog župnika u cijeloj priči. Krželj objašnjava:

”Župna crkva je prethodno aplicirala za završetak crkve u Guberu i nije imala pravo da ponovo aplicira. To je jedini razlog zbog kojeg smo mi izašli u susret župniku na njegovu zamolbu”.
Fratar Vinko Sičaja moli Udruženje da pokušaju svojom dovitljivošću iznaći barem dio sredstava za sanaciju i rekonstrukciju Župne crkve u Livnu. Molba je udruženju odaslana 15. rujna 2016. godine. Dvadeset i jedan dana poslije apliciranja projekta. Podnositelj je Tihana Krželj, ali ugovor o preuzimanju sredstava potpisala je nova predsjednica. Sada, međutim, u livanjskoj crkvi odustaju od 100.000 maraka. Da provjerimo, uputili smo se u Župni ured u Livnu. Župnik Sičaja slučajno ili ne, na dan naše posjete nema.

U javnosti je poznato tek da je od novca odustao zbog javnog mišljenja i sveukupne atmosfere u Livnu. Negoduju javnost i opozicija. Tvrde, većina udruženja paravan su koji služe za namirivanje izbornih obećanja.

”Htjeli smo pomoći”, kaže Tihana Krželj.

Vladajući su htjeli pomoći sebi, tvrde kolege iz skupštinskih klupa. U priču o dodjeli donacije ne vjeruju. Sve je kažu razotkriveno. Pa i Crkva.

”Svećenici se stavljaju u ulogu jedne političke stranke – dotični fratar javno se deklarira kao pripadnik stranke. U najmanju ruku trebao bi biti neutralan”, smatra Nediljko Rimac, zastupnik HDZ-a 1990 u Skupštini K10, i dodaje kako i na misama visoki dužnosnici budu pretplaćeni za prve klupe u crkvama gdje bi svi trebali biti isti.

HLN ov zastupnik Josip Perić tvrdi: ”Ovisno od toga ko je na vlasti osnivaju se udruge i dobivaju se novci koji služe za financiranje stranaka”.

Zašto je livanjska Crkva od brojnih udruženja odabrala upravo Udruženje na čijem je čelu bila snaha Borjane Krišto? Da li je pod dovitljivošću koje fratar Sičaja navodi u molbi podrazumijevao upravo rodbinske odnose Krželj sa Borjanom Krištom? Koga i da li štiti – pitanja su na kojima nismo dobili odgovor jer na naše telefonske pozive župnik nije odgovarao.

Priča vodi dalje, u Kraljevu Sutjesku – za koju nema državnog novca. Tražili su podršku za restauraciju arhiva, dobili su ponižavajućih tisuću i po maraka. Odbili su i zahvalili na podršci A fra Željko Brkić, gvardijan i župnik samostana Kraljeva Sutjeska, upozorava – nerestaurirane knjiga mogu propasti.

Primjer drugi. Hrvatsko društvo Napredak. Tisuću maraka dodijeljeno je njihovom sjedištu u Sarajevu. Nije pomogla ni žalba, pa su novac odbili. Posrijedi je milostinja koja Napretku ne treba, stav je predsjednika društva Franje Topića, ističu u Napretku.

Priča je otvorila i pitanje zloupotrebe dobivanja sredstava od različitih nivoa vlasti jer su pojedini dobivali sredstva od svih, a drugi nikad, ni od koga. Godinama je udruženje Hrvatska žena Livno dobivala sredstva od svih nivoa, pa je jasno da je politički aktivizam u livanjskom nevladinom sektoru poželjan.

”Nekoliko sitnih projekata, ukupno 8.000 maraka za ovih 9 godina. Sve je bilo transparentno po zahtjevu po projektu – 2.500 maraka po nekoliko projektića”, navodi Tihana Krželj.

U javnosti su procurile druge informacije – i to da je 2008. godine Borjana Krišto kao predsjednica Federacije podijelila 150.000 maraka neprofitnim organizacijama, među njima i udruženju svoje snahe – 10.000. Pred kamerama Krišto i o tome šuti. U priopćenju ne demantira navode da je bilo utjecaja i da su rodbinski odnosi bili ključni za odobravanje spornog iznosa.

”Ta udruga Hrvatska žena Livno je fiktivna udruga HDZ-a. Na čelu te udruge je bila nevjesta Borjane Krišto. Ja Tihanu Krželj smatram da je samo žrtva jednog šireg političkog igrokaza. Potpredsjednica Udruge je njezina kućna pomoćnica. Dovoljno vam je samo zbrojiti dva plus dva i jednostavno ćete dobiti odgovor. To je samo za izvlačenje para”, ističe Frano Krišto.

Na ovakve pojave on otvoreno ukazuje. Bez kamenja će ubuduće, inače mu se ne piše dobro, niti to budućem politologu pristoji. Ali nastavit će kritiziranje vladajuće, poput HDZ-ove zastupnice Krišto, koja godinama živi od plaća s proračuna Federacije ili države. Njena briga je kako zaraditi više od 85 tisuća maraka, kako je navela u imovinskom kartonu, kako povećati ušteđevinu od 75 tisuća, voziti skupocjeno vozilo, održavati kuću. Osim toga, i dalje se čuju negodovanja zbog odluke po kojoj je za izgradnju nacionalnog groblja u Hrvata na Bilima povrh Mostara dodijeljeno 100.000 maraka, piše Federalna.ba.

Tamo bi trebalo biti podignuto više od 30.000 križeva za, kako stoji na web stranici, žrtve partizansko-komunističkog terora. Istovremeno, neprocjenjivo vrijednom samostanu u Kraljevoj Sutjesci odobreno je samo 1.500 maraka, a Bošnjačkoj zajednici kulture Preporod svega 8.000.