U izvještaju se analiziraju trenutna ključna pitanja i iznose konkretne preporuke vlastima u Bosni i Hercegovini, pri čemu je naglasak stavljen na segregaciju u obrazovnom sustavu, etničke podjele u cijelom društvu, zločine iz mržnje, govor mržnje te nereagiranje vlasti koje bi trebale rješavati te probleme.

Ova komisija Vijeća Europe ipak pozdravlja činjenicu da danas politički predstavnici odmah poslije napada na povratnike osuđuju takve incidente.

Pozitivnim smatra novu strategiju provedbe Aneksa VII Daytonskoga mirovnog sporazuma koja se fokusira na pomoć izgradnji kuća i infrastrukture kao i na zapošljavanje povratnika.

U izvještaju se konstatira i da vlasti organiziraju obuke za suce, tužitelje i policijske službenike o borbi protiv međuetničke diskriminacije kao zločina počinjenih iz mržnje koji se i dalje događaju u BiH.

Navode se i mjere kojima se pokušavaju riješiti problemi diskriminacije na etničkoj osnovi u području mirovinskog osiguranja kao i izdavanja dokumenata pripadnicima romske manjine i podrške obrazovanju romske djece.

Međutim, Povjerenstvo za borbu protiv rasizma i netolerancije Vijeća Europe naglašava da i dalje nema dovoljno političke volje da se izgradi inkluzivno, odnosno uključivo društvo u BiH.

“Usprkos preporukama iznesenim u ranijim izvještajima, i dalje imamo etnički podijeljen obrazovni sustav, a političke elite iz sve tri glavne etničke skupine ne pokazuju volju da integriraju škole u BiH”, ističe se u izvještaju.

Christian Ahlund, predsjedavajući Povjerenstva, naglasio je da je jedna od najvažnijih zadaća BiH ukidanje svakog oblika etničke segregacije u školama.

“To je ključno za izgradnju inkluzivnog društva kako bi se spriječila etnička podjela i mržnja među budućim generacijama”, naglasio je Ahlund.

Vijeće Europe ističe kako su međuetničke napetosti u zemlji i dalje opasno snažne, uključujući i u medijima. Karakterizira ih, kako se navodi, često korištenje govora mržnje dok gotovo ne postoji reakcija vlasti.

Dalje se podsjeća da i dalje nije napravljen nikakav napredak prema izvršenju presude Europskog suda za ljudska prava u predmetu “Sejdić i Finci protiv BiH”.

“Ustav BiH nastavlja uvjetovati određene visoke političke funkcije za etničku pripadnost neke osobe. Nepostojanje želje za ukidanje ovih ograničenja je simptomatično i predstavlja prepreku za prevladavanje etničkih podjela u zemlji”, naglašava se u izvještaju Vijeća Europe.

Dalje se navodi da je Ured ombudsmana i dalje nepopunjen i da je tek oko pola njegovih preporuka do sad implementirano. Učinkovitost te institucije se, upozorava Vijeće Europe, potencijalno ugrožava i prijedlozima novih zakona koji bi mogli utjecati na njezinu financijsku nezavisnost.

U izvještaju su iznesene brojne preporuke. Dvije su označene kao ključne.

“Svi oblici diskriminacije u školama se trebaju ukinuti i mora se uspostaviti zajednička jezgra obrazovnih planova i programa te se dalje razvijati. Mora se osigurati okruženje u kojem neće biti diskriminacije. Bilo kakvi simboli koji su etnički ili religijski pristrani trebaju se ukloniti iz svih obrazovnih institucija”, naglasili su iz Vijeća Europe.

Kao druga preporuka navodi se jačanje institucije ombudsmana, poimence slobodnog procesa donošenja odluka, financiranja i financijske nezavisnosti.

Europska komisija za borbu protiv rasizma i netolerancije načinila je izvještaj nakon prošlogodišnje posjete BiH. Ovo tijelo Vijeća Europe sastavljeno je od nezavisnih eksperata koji prate probleme rasizma, ksenofobije, antisemitizma, netolerancije i diskriminacije na bazi rase, nacionalne/etničke pripadnosti, državljanstva, religije ili jezika.