Više od polovine mladih želi napustiti BiH i to uglavnom zauvijek

Istraživanje, koje su uz podršku Fondacije Fridrich Ebert u BiH proveli istraživači s Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, ispitujući stavove mladih od 14 do 29 godina iz cijele BiH, pokazuje kako se u posljednjih nekoliko godina BiH suočava s jednom novom dimenzijom migracija zbog čega su evidentne ogromne promjene u društvenom, ekonomskom i demografskom smislu.

Iako se današnje ekonomske migracije često opisuju kao dobrovoljne, nemogućnost pojedinca da zadovolji osnovne egzistencijalne potrebe i dostojanstveno živi otvara mnoga pitanja, uključujući i to koliko je dobrovoljna njihova odluka o napuštanju zemlju.

Odlaze hrabri

Pitanje s kojim se suočava gotovo svaka mlada osoba je: Je li bolje otići u nepoznato ili ostati i popunjavati dugačke popise službi za zapošljavanje? Stvorila se takva klima u kojoj se čini da samo “gubitnici” ostaju, a hrabri i agilni odlaze. Mladi ljudi su po prirodi nestrpljivi i žele “sve i odmah”, a na koncu više nitko nema vremena za čekanje, posebno u jednom ovako neizvjesnom ozračju. Ipak, birajući između dviju teških odluka, otići ili ostati, mladi se sve češće odlučuju otići.

Srednje medicinske škole i studiji medicine postali su najatraktivnije obrazovne institucije ne samo u BiH nego i u regiji, ponajviše zbog njemačkog tržišta rada koje traži medicinske radnike, nudeći veoma privlačne uvjete rada.

Njemačka najpoželjnija

Odgovarajući na pitanje: “U kojoj mjeri želite otići u drugu zemlju dulje od šest mjeseci”, 38,2% mladih navelo je da ne namjeravaju emigrirati, 7,1% da to tek djelomično žele, 27,3% imaju izraženu želju, a 14,7% naročito izraženu želju za odlaskom, piše Večernji list.

Ovi rezultati pokazuju da većina mladih (61,8%), u manjoj ili većoj mjeri, želi napustiti BiH. Uspoređujući s ranijim podacima, vidi se da 12,6% više mladih žele otići iz zemlje nego što je to bio slučaj prije tri godine. U usporedbi sa zemljama regije, mladi iz BiH izrazili su snažniju želju za odlaskom od vršnjaka iz Slovenije i Hrvatske, ali znatno slabiju želju od onih iz Srbije i s Kosova.

Zabrinjavajući je podatak da 40% mladih želi zauvijek napustiti BiH, drugi dio planira ostati u inozemstvu dulje od 20 godina (18%), zatim slijede oni koji bi ostali određeni broj godina. Želju za povratkom izrazila je većina mladih ljudi, međutim, oni planiraju provesti najproduktivnije godine negdje drugo. Intenzitet želje za povratkom uvelike će kasnije ovisiti o uvjetima rada i života, osnivanja obitelji i rađanja djece, ali i ekonomskih i političkih prilika u BiH.

Mladi i ovoga puta kao osnovne razloge odlaska ističu unaprjeđenje kvalitete života (47,6%), bolje poslovne prilike (20,8%), veće plaće (16,8%), kao i bolje obrazovanje (7,7%). Nezaposleni mladi iskazuju snažniju želju za odlaskom i u tome vide priliku za poboljšanjem kvaliteta života i većim prilikama za zapošljavanje.

Oni koji su trenutačno zaposleni navode poboljšanje kvalitete života i veće plaće kao motiv odlaska. Zabrinjavajuće je da mladi koji su trenutačno zaposleni, također, iskazuju želju za odlaskom, najčešće zbog loših uvjeta tržišta rada i plaća koje često ne podmiruju ni osnovne životne troškove.