
Crno tržište duhana u Bosni i Hercegovini godinama opstaje kao jedna od najvećih “rupa” domaće ekonomije. Iako država strogo kontrolira legalne cigarete, ključ problema zapravo leži u zakonskoj razlici između sirovog lista duhana i prerađenih duhanskih proizvoda.
Dok su finalni proizvodi pod stalnim povećalom inspektora, sama biljka duhana zakonski se tretira znatno ležernije.
Prema važećem Zakonu o trošarinama Bosne i Hercegovine, trošarina (akciza) se ne obračunava na duhan kao biljku niti na sirovi list duhana. U toj se fazi on tretira isključivo kao poljoprivredni proizvod.
Oporezuju se isključivo prerađeni duhanski proizvodi koji se proizvode ili uvoze u BiH:
Zakon jasno definira da porezna obveza nastaje tek kada proizvođač prvi put stavlja u promet gotov trošarinski proizvod namijenjen krajnjoj potrošnji, ili prilikom njegova uvoza. Čak se i ostaci listova i nusproizvodi iz prerade smatraju trošarinskom robom ako su spremni za prodaju, ali sirovina na njivi ostaje izvan tog sustava.
Upravo na toj granici između poljoprivredne sirovine i gotovog proizvoda nastaje prostor za ilegalnu trgovinu. Dok Uprava za neizravno oporezivanje BiH (UNO BiH) detaljno kontrolira legalno tržište putem trošarinskih markica, sirovi duhan ostaje izvan strogog nadzora.
Rezultat: Značajan dio proizvedenog duhana završava u ilegalnim tokovima – bez evidencije, kontrole i plaćenih davanja.
Na ilegalnom tržištu diljem BiH najprodavaniji je rezani duhan “na kilogram”. Prodaje se bez deklaracije, zdravstvenih upozorenja i markica. Zbog drastično niže cijene u odnosu na legalne cigarete, ovaj proizvod ima stabilnu potražnju među građanima pogođenim niskim životnim standardom.
Problem ilegalnog duhana nije samo financijski. Stručnjaci upozoravaju da ova pojava izravno ugrožava javno zdravlje i sigurnost građana. Duhan s crnog tržišta ne prolazi nikakve sanitarne ni laboratorijske kontrole kvalitete, pa potrošači nemaju uvid u njegov sastav i ispravnost.
Glavni kočničar u rješavanju ovog problema je podjela nadležnosti:
Zbog nedostatka uvezanog sustava, država ima precizan pregled legalnih cigareta, ali nema potpunu kontrolu nad količinama sirovog duhana koji se stvarno proizvede na domaćim njivama. Iako službene statistike pokazuju pad proizvodnje lista duhana u BiH, realnost na terenu sugerira da veliki dio te proizvodnje jednostavno odlazi u sivu zonu.
Sličan zakonski princip postoji i u Europskoj uniji, gdje se harmonizirana pravila uglavnom odnose na gotove proizvode, dok sama biljka duhana nije predmet trošarina.
Međutim, kako bi spriječile šverc, pojedine članice EU uvele su stroge registre i obvezne evidencije za:
Sve češće se i u BiH pokreće pitanje uvođenja sličnih mjera i strožeg praćenja prometa duhanske sirovine. Uspostavljanje rigoroznog registra bio bi ključni korak prema suzbijanju sive ekonomije koja već desetljećima opstaje u procjepu između domaće njive i crnog tržišta.