Željana Zovko, zastupnica u Europskom parlamentu, zamjenica predsjednika Vanjskopolitičkog odbora i potpredsjednica Delegacije Europskog parlamenta za odnose s BiH, komentirala je potencijalne sankcije europskom komesaru Oliveru Varhelyju.

Osvrnula se i na krizu u BiH za koju kaže da izaziva zabrinutost u Bruxellesu. Komentirala je i zapaljivu retoriku između BiH i Hrvatske, rekavši kako razloge za to “treba potražiti u činjenici da Hrvati u BiH u posljednjih 20 godina su izgubili sva prava koja su stekli Daytonskim sporazumom”.

Komentirajući zahtjev za provođenje istrage protiv europskog komesara za proširenje Olivera Varhelyja zbog pomaganja Miloradu Dodiku, Zovko je kratko odgovorila kako europarlamentarci pišu Povjerenstvu na redovitoj bazi. Upitana o tome bi li se Varhely mogao naći pod određenim sankcijama, navodi kako europarlamentarci imaju redovita saslušanja povjerenika.

Nekada kada zastupnici nisu zadovoljni, onda pišu Povjerenstvu ili ih ispituju na plenarnim sjednicama tijekom saslušanja ili na određenim komitetima. Cijelo Povjerenstvo djeluje zajednički. Zadnji odgovor je na predsjednici Povjerenstva. S tim u vidu, očekujem da se nastave traženja i kritiziranja. Ja često kritiziram i neangažiranost visokog povjerenika za vanjsku i sigurnosnu politiku na najvišoj razini da se uključi u rješavanje pitanja u BiH, pa očekujem i takav odgovor, rekla je za N1 zastupnica u Europskom parlamentu.

Na pitanje slaže li da se Varhelyiu trebaju uvesti sankcije ukoliko se točnim ispostavi ono što mu se stavlja na teret, Zovko navodi kako uopće ne razumije ono što se njemu stavlja na teret.

Sve su to samo neke priče, uopće mi nije jasno za što ga se tereti, tako da to ne bih željela komentirati, kratko je odgovorila.

Zovko se osvrnula i na to kako vidi rješenje za aktualnu političku krizu u BiH.

Puno toga ovisi i od slike koja se odašilje vani. Ja kad sam došla u Europski Parlament upozoravam da je BiH u stanju zamrznutog mira. I danas čitam vijest da se 125 milijuna eura neće isplatiti BiH, što me izuzetno boli. Ja sam i tijekom covida pisala da se BiH pomogne. Međutim, tijekom ovako napete situacije administracija i vlast ne funkcionira, pa ćemo se sve više suočavati sa socijalnim nemirima i problemima. Ono što je potrebno toj zemlji jeste da se postigne sporazum o Izbornom zakonu, koji će uzeti u obzir presude Ustavnog suda BiH, da se organiziraju izbori, da se svi vrate u institucije i da se konačno završi taj mandat međunarodne zajednice i da zemlja pređe u briselsku fazu. Sat otkucava, vi ovdje imate sve manje i manje raspoloženja za proširenje, naglasila je.

Komentirajući sve češće navode u javnosti kako su Hrvatska i Srbija kreatori krize u BiH, Zovko navodi kako je u BiH prisutna određena difamacija ka Hrvatskoj.

Hrvatska sa svojom najdužom granicom ima interese da se očuva mir i stabilnost. Kada je Hrvatska presjedala EU, uradilo se sve da se naglasi značaj proširenja. Ono što se događa u posljednje vrijeme jeste da vidimo jednu difamaciju ka Republici Hrvatskoj, što je opasno i korištenje starih matrica laži da Hrvatska ima bilo kakve interese osim da pomogne BiH, navela je Zovko.

Uzroke za zapaljivu retoriku između dvije zemlje vidi i u stanju po pitanju Hrvata u BiH.

Zašto tinja sukob u retorici između Hrvatske i BiH treba potražiti u činjenici da Hrvati u BiH u posljednjih 20 godina su izgubili sva prava koja su stekli Daytonskim sporazumom. Hrvatski lideri imaju potrebu da ukažu na to. Način na koji to rade i jezik kojim artikuliraju taj problem je do samih političkih dužnosnika. Vjerojatno u BiH se nije naviklo da se činjenice govore na način koji je apsolutno shvatljiv čitavoj populaciji. S tim u cilju se jedna zapaljiva retorika razvila na obje strane, rekla je Zovko.

Cijeli intervju možete pogledati putem videa.