Samo na obrazovanju onih koji napuste Bosnu i Hercegovinu država izgubi od 410 do 500 milijuna eura godišnje. Prosječan godišnji neto odljev stanovništva iz ove zemlje, prema OECD-ovim podacima, iznosi oko 18.200 osoba, piše Večernji list BiH.

Ako uzmemo podatke o troškovima obrazovanja u ovoj zemlji do kojih su došli u studiji koju je proveo Institut za razvoj i inovacije – think tank iz Srbije, uz potporu Westminster fondacije za demokraciju (WFD), i pomnožimo ih brojem onih koji su napustili ovu državu, dolazi se do navedenih enormnih rezultata.

Troškovi školovanja

Ne gubi BiH samo na odlasku visokoškolovanih osoba, naprotiv, stotine odnosno tisuće eura odlaze s onima koji su završili srednju školu. Prema navedenoj studiji, troškovi školovanja državljanina BiH koje se završilo 2018. godine, kumulativno promatrano, stajalo je oko 13.000 eura za osnovnu školu, 20.200 za srednju školu i oko 29.000 eura za završene akademske studije. Za osobu koja je završila doktorski odnosno poslijediplomski studij tijekom obrazovanja trebalo je izdvojiti oko 43.000 eura.

Promatrano po entitetima, pokazalo se da su u Republici Srpskoj i Federaciji BiH troškovi obrazovanja na svim razinama obrazovanja bliski prosjeku države u cjelini, dok su u Distriktu Brčko ti troškovi znatno iznad prosjeka. Taj rezultat prvenstveno je posljedica činjenice da je prosječna plaća u sektoru obrazovanja u Distriktu Brčko veća nego u entitetima.

Na gubitke države zbog odlaska visokoobrazovanih osoba prije izvjesnog vremena upozorio je i prof. dr. Milomir Ninković, šef Klinike za plastičnu rekonstruktivnu kirurgiju i kirurgiju šake pri Centru za opekline u bolnici Bogenhausen, München (Njemačka), predsjednik Europske asocijacije plastičnih kirurga (EURAPS). Ovaj rođeni Sarajlija, koji gotovo trideset godina živi i radi u Austriji i Njemačkoj, ističe kako je velika nesreća što mladi ljudi odlaze u inozemstvo nakon što se u njihovu edukaciju ovdje ulože ogromna sredstva, ističući da zemlja u koju dolaze time dobiva jako mnogo.

Uzimajući za primjer sebe, objasnio je kako ni Austrija, u kojoj je radio, ni Njemačka, u kojoj radi, u njegovu edukaciju nisu uložile ništa. – Došli smo kao vrhunski specijalisti, donijeli novo znanje, unaprijedili znanje u njihovim institucijama, razvijali se dalje i educirali nove kadrove – kazao je dr. Ninković, ističući kako na to treba staviti naglasak jer je konstantno percepcija da te zemlje nama nešto pomažu, ne uzimajući u obzir da smo mi njima jako mnogo pomogli i uštedjeli. Naime, prema podacima Eurostata za 2015. godinu, godišnje izdvajanje države i kućanstava za obrazovne usluge srednjoškolske razine iznosilo je po učeniku u Francuskoj blizu 11 tisuća eura, Njemačkoj 10,5 tisuća eura, dok je u BiH utrošeno nešto ispod 1,5 tisuća eura.

Raspon je još izraženiji kod akademskog obrazovanja, pa tako u odnosu na izdvajanje u BiH od 1851 euro po studentu godišnje, Velika Britanija troši gotovo 12 puta više, Švedska devet, Austrija, Francuska i Njemačka oko sedam puta više. Inače, prema podacima popisa iz 1991. godine, BiH je imala oko 4,380.000 stanovnika, dok je, prema popisu iz 2013., taj broj pao na gotovo 3,530.000, što je oko 850.000 osoba, odnosno gotovo 20% manje.

Migracije i iseljeništvo

Međutim, neka druga istraživanja, poput ankete o radnoj snazi, pokazuju još dramatičniji pad. Primjerice, prema podacima ove ankete provedene 2013. godine, BiH je imala 3,050.000 stanovnika, a prema podacima ankete o radnoj snazi iz 2018. godine, procjenjuje se da je broj stanovnika u BiH 2017. godine bio manji za dodatnih 316 tisuća i iznosio je 2,734.000. Službena statistika o migracijama, koju provodi Agencija za statistiku BiH u suradnji s entitetskim zavodima (Federalnim zavodom za statistiku i Republičkim zavodom za statistiku Republike Srpske), prati samo unutarnje migracije i doseljenja iz inozemstva, a ne i preseljenja u inozemstvo, tako da ova institucija ne nudi podatke o migracijama iz BiH.

Ipak, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH, u okviru svoje nadležnosti za iseljeništvo, prikuplja podatke o bosanskohercegovačkoj emigraciji, na osnovi kojih izrađuje godišnje izvješće o stanju emigracije iz BiH. Prema ovom izvješću za 2018. godinu, procjena ukupnog broja osoba koje žive u iseljeništvu, a koje vode podrijetlo iz BiH, iznosi najmanje dva milijuna (dok ukupan broj prve generacije emigranata iz BiH, odnosno onih koji su rođeni u BiH, a žive izvan njezinih granica, iznosi oko 1,691.350), što čini oko 56 posto ukupnog stanovništva BiH prema popisu iz 2013. godine. •