Park prirode Blidinje posljednjih se godina sve snažnije profilira kao destinacija planinskog i aktivnog turizma, privlačeći tijekom ljeta sve veći broj domaćih i stranih gostiju. Planinarenje, biciklizam, kampiranje, avanturistički turizam i brojna sportska događanja samo su dio ponude koja Blidinje čini sve prepoznatljivijim odredištem za odmor u prirodi.

1.400 vikendica

Jedan od rijetkih stalnih stanovnika Blidinja, Tomislav Zelenika, kaže kako ne postoji jedinstvena službena statistika ukupnog broja posjetitelja i noćenja u Parku prirode, ali raspoloživi podaci i iskustva s terena pokazuju značajan intenzitet turističkih dolazaka.

Na području Parka nalazi se oko 1.400 vikendica, uz četiri motela, nekoliko pansiona te veći broj apartmana i kuća za odmor. Ukupno je riječ o približno 850 tržišno raspoloživih kreveta u različitim oblicima smještaja.

Prema podacima brojila prometa Javnog poduzeća Ceste Federacije Bosne i Hercegovine, kroz područje Parka dnevno prođe oko 1.270 vozila. Dio njih čine gosti kojima je Blidinje krajnje odredište, dok se dio posjetitelja zadržava kraće, na kavi, ručku ili odmoru.

Tijekom vrhunca ljetne sezone na području Parka dnevno boravi između 1.000 i 1.500 gostiju, ne računajući tranzitne posjetitelje. Najveća posjećenost uobičajeno je vikendom, dok se od početka do sredine kolovoza razlika između radnih dana i vikenda gotovo i ne primjećuje.

Sve više stranih gostiju

Posebno je izražen rast interesa stranih turista, među kojima prednjače gosti iz Njemačke, Velike Britanije, Francuske, Nizozemske i drugih europskih zemalja.

Riječ je uglavnom o planinarima, biciklistima, avanturistima, kamperima te obiteljima koje traže aktivan odmor u prirodi.

“Posljednjih godina strani se gosti više ne zadržavaju samo u početnom dijelu sezone, nego ih je sve više tijekom cijelog ljeta”, navodi Zelenika.

Od sredine srpnja do sredine kolovoza raste i broj domaćih gostiju, posebno iz Hercegovine i Dalmacije, kao i ljudi podrijetlom iz ovih krajeva koji žive u inozemstvu te godišnje odmore provode u Hercegovini i Hrvatskoj.

Planinarenje, biciklizam i avanturistički turizam

Ljetnu ponudu Blidinja posljednjih su godina dodatno obogatili brojni sportsko-rekreativni događaji. Među njima su HIGHLANDER Blidinje, Blidinje Bike Festival, Memorijalni skup planinara “Ivica Plazonić”, Mountain Film Summit Blidinje, Čvrsnica Ultra Trail, Blidinje Gastro Fest u sklopu Posuškog lita, Zelenkapica te brojna druga planinarska, biciklistička, off-road i automobilska okupljanja.

Takve manifestacije, ističe Zelenika, imaju višestruki učinak na razvoj turizma jer na Blidinje dovode goste koji ga možda inače ne bi posjetili.

“Sudionici iz različitih krajeva i država tako upoznaju Čvrsnicu, Vran, Blidinjsko jezero, Masnu Luku i druge dijelove Parka, a dio njih kasnije se ponovno vraća kao individualni gost”, kaže Zelenika.

Važan dio ponude čini i vjerski turizam, posebno programi Franjevačke kuće molitve u Masnoj Luci, duhovne obnove i molitveni susreti, kao i tradicionalna obilježavanja Dana Dive Grabovčeve na Kedžari, Gospe Snježne i Ilindana u Masnoj Luci.

Ljeto sve važnije od zime

Iako je Blidinje tradicionalno poznato i kao zimsko odredište, posljednjih godina ljetna sezona postaje sve važnija.

“Može se čak reći da je Blidinje danas, gledajući duljinu sezone i kontinuitet posjeta, tijekom ljeta postalo najmanje jednako, a vjerojatno i više prepoznatljivo nego kao zimska destinacija”, smatra on.

Zimski turizam uvelike ovisi o snježnim padalinama, dok nedostatak odgovarajuće infrastrukture za umjetno zasnježivanje ograničava trajanje skijaške sezone. Kada snijega ima dovoljno, zimski vikendi i blagdani iznimno su posjećeni pa se u pojedinim danima između sredine prosinca i sredine siječnja na području Parka može okupiti i 5.000 do 6.000 osoba.

Ljetna sezona, međutim, traje znatno dulje, a posjeti su ravnomjernije raspoređeni.

Očuvanje prirode preduvjet razvoja turizma

Uz rast turističkog prometa, sve su izraženiji i izazovi povezani s prostornim razvojem Parka. Poseban problem predstavlja povećana gradnja vikendica i drugih objekata.

“Pomalo šaljivo moglo bi se govoriti čak i o svojevrsnom građevinskom turizmu jer velik broj vlasnika, izvođača, majstora, građevinskih strojeva i prateće infrastrukture tijekom sezone također svakodnevno boravi na Blidinju”, kaže Zelenika.

Iza te šale, kako dodaje, krije se ozbiljan problem nekontrolirane i neplanske gradnje, neambijentalne arhitekture te povećanja automobilskog prometa.

“Park prirode Blidinje prvenstveno postoji radi zaštite prirodnih vrijednosti – flore i faune, krajobraza te vrijednih geomorfoloških i drugih prirodnih obilježja. Turizam bi se zato trebao razvijati u skladu s tim temeljnim ciljem, a ne na njegovu štetu”, ističe on.

Smatra kako budućnost Blidinja treba graditi na kvalitetnijem i održivijem turizmu, uz manji pritisak automobila, kontroliranu gradnju i razvoj sadržaja koji stvaraju veću vrijednost uz što manji pritisak na prostor.

“Masovnost sama po sebi ne bi trebala biti cilj. Blidinje nemamo u stotinu primjeraka – imamo samo jedno. Ako zbog kratkoročnog turističkog i građevinskog interesa izgubimo prirodne vrijednosti zbog kojih je ovaj prostor uopće zaštićen i zbog kojih je toliko privlačan, dugoročno će izgubiti i priroda i turizam”, zaključuje Zelenika.

Vršiteljica dužnosti direktorice Turističke zajednice Općine Posušje Josipa Nenadić smatra kako je ljetni turizam na ovom području već dosegnuo razinu na kojoj može konkurirati zimskoj sezoni, posebno u godinama s manje snijega.

“Blidinje ima ogroman potencijal za daljnji razvoj turističke ponude, od aktivnosti u prirodi, sporta i rekreacije do izleta i različitih sadržaja za posjetitelje. Međutim, sve što razvijamo mora biti prilagođeno prostoru u kojem se nalazi. Želimo razvijati turizam, ali istodobno sačuvati prirodu, krajolik, bioraznolikost i sve ono što Blidinje čini Parkom prirode”, ističe ona.

Prema njezinim riječima, cilj je Blidinje pozicionirati kao cjelogodišnju turističku destinaciju, ali kroz održiv i odgovoran odnos prema prirodi.

“Ljetna sezona već danas ima svoju kvalitetu i sadržajnost, a prostora za daljnji razvoj svakako ima. Ipak, taj razvoj ne smije ići nauštrb prirodnih vrijednosti zbog kojih ljudi i dolaze na Blidinje”, poručuje Nenadić.

Fena