Prema posljednje dostupnim podacima popisa u članicama Europske unije iz 2011. godine, 20 najvećih stranih zajednica (stanovnici EU-a rođeni u državama izvan Unije) ima 18,5 milijuna stanovnika, odnosno 3,7 posto broja stanovnika EU-a. Tih 20 zajednica zajedno čine 58,3 posto broja stanovnika EU-a rođenih u državama izvan EU-a.

Najbrojniji strani državljani Europske unije bili su Marokanci – 2,29 milijuna , čineći tako 7,2 posto populacije “stranaca” u EU-u  i 0,5 posto populacije Europske unije. Najveća tunižanska zajednica nalazi se u Francuskoj iako su postotno najzastupljeniji u Belgiji, piše Al Jazeera.

Po brojnosti, na drugom i trećem mjestu nalaze se građani Unije rodom iz Turske (2,08 milijuna) i Rusije (1,81 milijun).

Među najbrojnijim stranim zajednicama jest bosanskohercegovačka, koja se 2011. nalazila na sedmom mjestu u EU-u s gotovo milijun stanovnika (956.000). Albanska zajednica ima 903.000 stanovnika, a ljudi rođenih u Srbiji, a koji su danas stanovnici EU-a ima 429.000.

Podaci o točnom broju ljudi iz tih zemalja u drugim državama često se ne slažu. U nastavku ćemo dati okvrini prikaz.

Albanci se sele od srednjeg vijeka

Fenomen migracije iz Albanije prisutan je još od srednjeg vijeka, kada su, zbog raznih socio-političkih poteškoća i širenja Osmanlijskog carstva, brojni Albanci imigrirali na jug Italije i u Grčku.

Migracija se ponovo javlja početkom 1990-ih. U posljednja dva desetljeća emigriralo je približno 25 posto stanovnika ili gotovo 35 posto aktivne populacije.

Prema nekim procjenama, albanska dijaspora ima 1,4 milijuna stanovnika; od toga 70–75 posto živi u Grčkoj i Italiji. Općenito, Albanci migranti posljednjih godina naseljavaju napredne države zapadne Europe (Italija, Njemačka, Skandinavija, Ujedinjeno Kraljevstvo), kao i Sjedinjene Američke Države i Kanadu.

U inozemstvu dva milijuna Bosanaca i Hercegovaca

Prema većini dostupnih podataka, broj osoba koja žive u inozemstvu, a vode porijeklo iz Bosne i Hercegovine iznosi gotovo dva milijuna, što čini više od polovine ukupnog stanovništva te države.

Stanovnici Bosne i Hercegovine najčešće se iseljavaju u Njemačku, a potom slijede Austrija, Hrvatska i Srbija.

Njemačka je s približno 200.000 osoba bh. porijekla država s najvećim brojem iseljenika iz Bosne i Hercegovine u Europi.

Masovniji dolazak Bosanaca i Hercegovaca u Njemačku počeo je 1960-ih, a najviše ih je došlo početkom ratnih dešavanja 1990-ih, kada je u tu zemlju stiglo više od 300.000 izbjeglica iz Bosne i Hercegovine. Procjenjuje se da je tih ratnih godina samo u Muenchenu i okolini živjelo više od 100.000 izbjeglica iz Bosne i Hercegovine.

Prema posljednjem popisu stanovnišva u Austriji iz 2014. godine, broj ljudi s bosanskohercegovačkim korijenima iznosi 155.050, odnosno 1,9 posto populacije Austrije.

Bh. dijaspora najbrojnija u Švedskoj

Od skandinavskih zemalja bosanskohercegovačka dijaspora najbrojnija je u Švedskoj, dok u SAD-u ona ima približno 150.000 ljudi, s najvećom koncentracijom u St. Louisu.

Državljani Srbije u Europi također su najprisutniji u Njemačkoj (približno 220.000), Austriji (120.000) i Švicarskoj (65.000).

Prema podacima iz 2008. godine, srpska dijaspora u svijetu ima između 3,9 i 4,2 milijuna ljudi, što uključuje sve ljude koji Srbiju smatraju domovinom, ne samo službene državljane Srbije, ali i druge i treće generacije iseljenika iz Srbije. Prema procjenama zasnovanim na podacima iz diplomatsko-konzularnih predstavništava iz 2014. godine, taj broj iznosi 5,1 milijuna.

Procjenjuje se da od tog broja više od milijun živi u SAD-u, u Kanadi gotovo 250.000, te otprilike 130.000 u Australiji, piše Aljazeera.