Projekt Južne plinske interkonekcije od strateškog je značaja kako bi se smanjila ovisnost o ruskom plinu. Naravno, čim se spomene Rusija, logično je da će za cijelu priču biti zainteresirana američka administracija. No, ono što je uradio američki veleposlanik u BiH, Michael Murphy, malo je tko mogao očekivati jer je na razgovor pozvao skoro sve parlamentarne stranke u FBiH – osim najjače hrvatske stranke, HDZ-a BiH.

O ovoj i o drugim temama za Dnevnik RTV Herceg-Bosne govorio je predsjednik HDZ-a BiH, Dragan Čović.

Odgovarajući na pitanje kako je on osobno doživio potez američkog veleposlanika Murphyja, Čović je kazao da predugo traje u politici da bi bilo što od toga doživio osobno.

“Mislim da smo više puta razmijenili razmišljanja, ja i gospodin Murphy, o političkim situacijama, o odnosima u Bosni I Hercegovini, energetskoj situaciji i izazovima plinske krize koja je bila u vrijeme agresije Rusije na Ukrajinu”, rekao je Čović dodavši da je više puta s Murphyjem razgovarao i o Južnoj interkonekciji te je taj projekt naznačio kao strateški za hrvatski narod i za BiH.

Uvažiti interes ŽZH, HBŽ i HNŽ

Predsjednik HDZ-a BiH kazao je da mu je drago da još netko ima strateški interes prema tom projektu te da će se onda ti interesi poklopiti. Čović je posebno kazao da se nikako ne smiju zanemariti interesi područja kroz koja prolazi taj plinovod; Županije Zapadnohercegovačke, Herceg-bosanske županije te Hercegovačko-neretvanske županija te da se po tom pitanju mora naći sklad.

O pitanju Južne plinske interkonekcije danas je u Banjoj Luci govorio i hrvatski premijer Andrej Plenković. On je poručio da bez Republike Hrvatske nema ni ovog projekta te da u budućoj kompaniji, koja će upravljati ovim projektom, na adekvatan način moraju biti zastupljeni I Hrvati kao konstitutivan narod.

– Mislim da je američki veleposlanik poslao poruku svima. Mi smo svi međusobno razgovarali više puta u posljednjih godinu dana, kazao je Čović naglasivši da se po tome pitanju više puta konzultirao s predsjednikom Vlade RH, te nadležnima u Hrvatskoj koji se bave tim pitanjem.

Ove stvari se ne “guraju”

Čović je u razgovoru s kolegom Dejanom Perićem kazao da je sada evidentno došlo do nekakve “vremenske krize” kada nešto treba “progurati”.

-Ove se stvari ne “guraju”. Ove stvari treba dogovoriti i u jednom protočnom ambijentu većina koje se mogu napraviti. Ovo je strateški projekt za FBiH i za BiH. Dobivamo drugi pravac opskrbe ovim energentom koji je za Hercegovinu jedna novina, istaknuo je Čović te naglasio da će nastati problem ako se sve ne dogovori do u detalje jer se radi o složenom projektu između dvije države.

Predsjednik HDZ-a BiH podsjetio je da će se zbog toga morati potpisati i sporazum između BiH i Hrvatske te da se o ovom projektu ne može pitati samo jedan parlamentarni dom.

-Nije to samo jedna vlada i jedan dom koji može ovakvom prisilom nešto izglasati. Mi moramo ostati dostojanstveni i s vrlo jasnom odgovornošću prema svakom žitelju u BiH i ja prema svom hrvatskom narodu. Svakako ćemo naći rješenje za ovo pitanje, ali ćemo morati koristiti instrumente demokratske države, a nikako nekakav drugi pristup prisile, istaknuo je Čović.

Upitan bi li u slučaju da predstavnici Trojke preglasaju HDZ BiH po ovom pitanju to automatski značilo kraj partnerstva, Čović je kazao da oni do sada odnos nisu bazirali na tome da je netko nekoga preglasao ili nije preglasao.

“Mislim da smo mi to do sada iskusili u Vijeću ministara barem deset puta, u Parlamentu, u Domu Naroda… U Federaciji smo se do sada trudili da pokušamo tu tanku većinu iskoristiti da sve odluke donosimo jednoglasno kroz Vladu FBiH. Uvjeren sam da ćemo i ovu odluku kroz Vladu FBiH donijeti jednoglasno da bi ona išla u Zastupnički dom, a potom i u Dom naroda”, kazao je Čović dodajući da će se to dogoditi bez obzira na to što netko danas pod pritiskom ili opčinjenošću možda drugačije razmišlja.

Naći ćemo način kako zaštiti interes Hrvata

Čović je poručio da se u ovom projektu treba izdignuti iznad nekih kratkoročnih interesa jer se radi o nečemu što se radi za sljedećih 50 godina.

– Moguće da će realizacija ovog projekta trajati 7-8 godina. Na neki način moramo osmisliti i onu sekundarnu infrastrukturu, odnosno način na koji ćemo to na dispoziciju staviti žiteljima ovih triju županija te Županije Središnja Bosna, rekao je Čović.

Gost Dnevnika RTV HB kazao je da nikakav privatni interes u ovom projektu ne dolazi u obzir.

-Još jednom kažem da ćemo naći načina kako zaštititi interese hrvatskog naroda; da imamo tvrtku u Mostaru koja će se baviti ovim projektom te da budu uključeni i svi oni koji su zainteresirani u BiH, kazao je Čović.

Sjednica Vijeća ministara u ponedjeljak

Osvrćući se na drugo važno političko pitanje u zemlji; ono reformske agende i europskog puta BiH, Čović je kazao da su pomaci na tom planu vidljivi. Dodao je da je danas trebala biti održana sjednica Vijeća ministara BiH koja je otkazana zbog nekih nepromišljenih poteza iz Sarajeva.

– Vjerujem da će Vijeće ministara u ponedjeljak usvojiti ova dva ključna zakona (Zakon o graničnoj kontroli i Zakon o zaštiti osobnih podataka, nap. a. RTV HB), rekao je Čović najavivši potom održavanje žurne sjednice oba doma PS BiH.

Izrazio je Čović uvjerenje da će nakon toga predsjedateljica Vijeća ministara BiH, Borjana Krišto, 12. prosinca otići u Bruxelles te s novom povjerenicom za proširenje EU razgovarati o sljedećem koraku u procesu europskih integracija.

– Prijatelji iz vana trebaju nas ohrabriti da donosimo odluke, a ne nikako da uime nas pokušavaju zastupati stavove jednog, drugog ili trećeg naroda, rekao je Čović pojašnjavajući da nitko neće vjerovati dužnosnicima iz BiH dok netko drugi u njihovo ime donosi odluke.

Cijeli razgovor pogledajte u nastavku: