Iz razgovora s pčelarom saznajemo da mnogi koji nisu upućeni u pčelarenje misle da pčelari na košnicu stave pipu i da kroz nju teče med u potocima. Međutim, vrcanje meda je malo složeniji postupak.

“Pčelar prvo otvara košnicu i iz svake vadi okvire koje su pčele napunile medom. Da ne bi pčele “posumnjale” da im nedostaje meda, pčelar umjesto izvađenih okvira stavi prazne tako da pčele nastave puniti saće medom. Zatim se na punim okvirima otkapa zatvoreni dio saća te se oni stavljaju u vrcaljku koja radi na principu  sile. Kad se okviri (njih 4) okreću u vrcaljki, kapljice meda padaju na stjenke vrcaljke i cijede se u lonac. Taj se postupak mora ponoviti dva puta jer svaki okvir ima saće koje pčele grade s dvije strane, tako da i med izlazi iz saća na dvije strane. Iz lonca se med pretače u kante za med, zatim se ponovo stavlja u vrcaljku da sva nečistoća iziđe na površinu, a tek onda u staklenke. Hermetički se staklenke zatvore, nalijepe se naljepnice i sve je spremno za prodaju.”- rekao nam je Branko Mušan iz Graba koji se prije četrdesetak godina sasvim spontano upustio u bavljenje pčelarstvom.

Sigurno će se neki zapitati jesu li pčele gladne ako im čovjek uzima med? No, pčelarenje je briga oko pčela tijekom cijele godine, a to uključuje i prihranjivanje pčela tijekom zime, zbrinjavanje mladih rojeva, saniranje zaraze itd. Još jedna zanimljivost: u sastavu meda nalazi se i voda, a nju pčele piju na pojilištu koje im pripremi njihov pčelar. Ipak  možemo zaključiti da med teče u potocima iz vrcaljke, ali taj potok stvara mnoštvo kapljica meda iz saća koje su vrijedne pčele donijele u svoju košnicu.

Domaćin ovog vrcanja meda je bio Jure Ivandić iz sela Puteševica u kojem se nalazi pčelinje društvo Branka Mušana, a sami postupak vrcanja meda pogledajte u našoj fotogaleriji.

ljportal.com