Cijene hrane u BiH značajno su porasle posljednjih godina, a samo u rujnu 2025. godine došlo je do povećanja od 50% u odnosu na prethodne četiri godine

Građani BiH sve se teže suočavaju s rastućim troškovima života, što dovodi do frustracije i osjećaja nemoći, osobito kod mlađih generacija. Inflacija je dosegnula najvišu razinu u posljednjih 13 mjeseci, a ukupne cijene su za oko trećinu veće nego prije četiri godine.

Svakodnevni rast cijena

Cijene hrane u BiH značajno su porasle posljednjih godina, a samo u rujnu 2025. godine, prema podacima Agencije za statistiku BiH, došlo je do povećanja od 50% u odnosu na prethodne četiri godine, odnosno značajnog rasta u posljednjih 13 mjeseci. Tako je u FBiH kruh, najosnovniji prehrambeni proizvod, sada 4,52 KM, što je čak 85% više u odnosu na 2020. godinu, kada mu je cijena iznosila 2,46 KM. Komad jaja 2020. koštao je 0,25 KM, danas je 0,45 KM, što je poskupljenje od 80 posto. Kilogram maslaca je s 22 KM poskupio na vrtoglavih 40 KM, dok je litra mlijeka s nekadašnjih 1,40 KM poskupjela na 2,40 KM. – Od kraja 2021. do sada kruh je poskupio za 60%, a junetina za 94% – izjavila je Božana Radomir, stručna suradnica za ekonomska pitanja u Savezu sindikata RS-a. Prema njezinim riječima, neopravdani, nekontrolirani svakodnevni rast cijena, koji je prisutan u RS-u, a osobito od 2021., negativno se odražava na životni standard. – Primjera radi, ako promatramo neke osnovne životne namirnice, iako se rast cijena događa u svim segmentima, pogotovo u osnovnim životnim potrebama, imamo situaciju da je kruh gotovo 60% poskupio. Isto je tako ako gledamo junetinu, za oko 94% je skuplja nego što je bila na kraju 2021. – rekla je Božana Radomir. S obzirom na to da je iza nas razdoblje kada su se djeca pripremala za školu, navela je i primjer školske bilježnice koja je poskupjela za oko 122%. – Tako da je jasno da se svaki taj neopravdani, nekontrolirani i stihijski rast cijena negativno odražava na životni standard, na kupovnu moć radničkih obitelji, pa je i ono povećanje plaća što smo ga imali u prethodnom razdoblju zapravo nivelirano tim rastom cijena, tako da se, prije svega, plaće trebaju uskladiti sa stopom inflacije, odnosno rastom tih cijena, a onda još da se dodatno povećaju kako bi radnici mogli osigurati sve ono što je osnovna životna potreba – istaknula je Radomir.

Dvostruko više nego u EU

Kako bi prosječna obitelj u BiH danas sebi osigurala normalnu prehranu, potreban joj je oko 70 posto veći mjesečni iznos novca nego 2020., prije pandemije. To je dvostruko više od prosjeka u EU, gdje je rast iznosio oko 33 posto. Otkrivaju to službeni i usporedni podaci domaćih institucija i Europske središnje banke, koja je istaknula kako cijene hrane unutar eurozone rastu brže od prosječne inflacije. Posebno je to izraženo u BiH, gdje su se troškovi prehrane jedne četveročlane obitelji od 2020. povećali za oko 550 KM i sada iznose 1280 KM – gotovo koliko i prosječna plaća. Prosječna plaća 2020. godine u BiH je iznosila 956 KM, dok je sada 1548 KM. Drugim riječima, obitelj u kojoj radi samo jedan član primorana je čitav kućni proračun potrošiti na hranu ili, nakon plaćanja režija, reducirati potrošnju osnovnih namirnica. Istraživački centar Deutsche Bank nedavno je uspoređivao cijene osnovnih namirnica u europskim gradovima. Rezultati su, kako navode stručnjaci, i tragični i komični: u Banjoj Luci i Sarajevu litra mlijeka skuplja je nego u Madridu ili Berlinu, a razlika ide od dva do 12 feninga. Slično je i s mesom, posebno s govedinom, koja je skuplja nego u Londonu. Građani u nevjerici promatraju kako su namirnice iz dana u dan sve skuplje. Cijene osnovnih životnih namirnica od prošlog ljeta do sada značajno su rasle, a najviše su poskupjeli kava, meso i ulje. Kilogram junećeg mesa bez kosti prošlog se ljeta mogao kupiti po cijeni od 18,50 maraka, a sad je junetina dosegnula rekordne vrijednosti, pa se kilogram mesa bez kosti trenutačno prodaje i po 27 KM. Junetina bez kosti 2020. koštala je 13,50 KM po kilogramu. Dakle, sad je plaćamo i 100% više nego prije pandemije. Kilogram kave u srpnju prošle godine u prosjeku je koštao 19,50 KM. U svibnju ove godine za tu istu količinu bilo je potrebno izdvojiti 27 maraka, da bi sada kilogram ovog napitka koštao čak 30 maraka. Spomenimo da je kilogram kave 2020. koštao 13 KM. Prosječna cijena litre ulja trenutačno je 3,35 KM, što je za 0,77 KM ili za oko 30% više nego u srpnju 2024. godine. Tu poskupljenjima nije kraj. Kilogram graha poskupio je sa 6 na 7 KM, kilogram mortadele s 15 na 18 KM, a limuna s 3 na 4,50 KM. Orasi su 17 KM, a bili su 14 KM, piše Večernji.