Za razliku od beskurpuloznih dužnosnika u Vladi ŽZH koji su obrazovni sustav srozali na toliko niske grane i u kojem ne može biti zaposlen nitko bez članske iskaznice određene „partije“ postoje odgovorni pojedinci koji se upuštaju u obračun s korupcijom, stoji u priopćenju HRS Široki Brijeg kojeg prenosimo u cijelosti.

Kako smo i najavili, jedan od ciljeva HRS je prokazati i koruptivni sustav obrazovanja kojeg radnim mjestima kontroliraju dužnosnici Vlade ŽZH iskorištavajući ga do krajnji granica.

Vratit ćemo se samo nekoliko mjeseci u povijest, točnije u jesen 2010. godine, kada HDZ preuzima vlast u ZHŽ, samim time i Ministarstvo obrazovanja, znanosti, kulture i športa.

Nakon kratkog upravljanja v.d. ministra Maria Bušića, od 2011. ministricom se imenuje Helena Lončar čiji su prvi potezi nagovijestili (loš) smjer u kojem će ići obrazovanje. Dotična je nezakonito maknula Jedinstveni pravilnik o primanju djelatnika u škole ZHŽ, premda je Ministarstvo izgubilo spor s djelatnicima vezano za navedeni Pravilnik.

Unatoč navedenom, Skupština ZHŽ izglasala je opoziv Jedinstvenog pravilnika o prijemu djelatnika, premda je on po Kolektivnom ugovoru morao postojati.

Ovim činom beskurpulozni dužnosnici županijskog HDZ-a zapošljavaju svoje mlade pulene u škole. Još zanimljiviji podatak je, neki od njih u vrlo kratkom periodu, nakon što su dobili posao na neodređeno, bez bilo kakvih pravilnika, postaju ravnateljima, što je krajnje nedopustivo i predstavlja veliki korupcijski skandal.

Međutim, nit u priči nije kraj, još je puno zločastije bilo čuti iz Ministarstva, pošto su Pravilnik „maknuli“ kako od osoba koje nisu primljene u radni odnos, više nemaju pritužbi!?

Postavlja se pitanje prema kojim kriterijima su se u obrazovanju primali ljude u radni odnos?, možda prema boji kose ili očiju?

Naravno, to su pokazale i sve slijedeće godine, posebno ako se zaviri u dokumentaciju Ministarstva iz koje je preočito što radi vladajuća klika HDZ-a.

Nakon Helene Lončar, na mjesto ministrice, dolazi Ružica Mikulić koja nastavlja s praksom svoje prethodnice, dapače taj „projekt“ nastavlja razvijati. Ubrzo obrazovanje iz nadležnosti Ministarstva obrazovanja, znanosti, kulture i sporta ZHŽ „prelazi“ na načelnike i njihove „šerife“ koji nastavljaju s daljnjim uništavanjem obrazovnih standarda.

Ministarstvo donosi nove zakone o osnovnom i srednjem obrazovanju, ali svi ti zakoni su samo mrtvo slovo na papiru. Stvara se jedan privid da je sve u redu, dok iza te krinke stoji trulež koja je svakim danom sve veća. Podsjetnika radi, brojni su nemili događaji koji ogledaju svu trulež obrazovanja kao npr. krivična prijava djelatnika Gimnazije fra Grge Martića Posušje protiv ravnatelja, prosvjetne inspektorice i ministrice zbog zlouporabe položaja (ispravljanja zaključenih negativnih ocjena) ili nedavno zapošljavanje suprotno pravilima u Drugoj osnovnoj školi Široki Brijeg, gdje je sad već bivši ravnatelj sankcioniran od svojih nadređenih.

HRS Široki Brijeg smatra kako su nedopustivi ovoliko veliki rasponi zlouporabe posebno kada smo u nekoliko zadnjih godina svjedoci preko deset štrajkova upozorenja Sindikata osnovnih škola i Sindikata srednjih škola.

Ako se pomno analizira izjave od sindikalnih predstavnika i ministrice onda se jasno vidi kako su pogledi na probleme dijametralno različiti. Sindikat iznosi niz zahtjeva koje žele da se konačno riješe dok Ministarstvo to sve želi zataškati i staviti pod tepih, poručujući kako su to samo problemi tehničke naravi.

Tako primjerice, Vlada ZHŽ je u nedavnom Generalnom štrajku srednjih škola imala je maćehinski odnos prema prosvjetnim djelatnicima. Tjednima su ignorirali generalni štrajk, da bi ga u jednoj zimskoj noći „olako prekinuli“.

HRS Široki Brijeg smatra kako je nedopustivo da pored svih županija u Federaciji BiH samo ZHŽ nema potpisan Kolektivni ugovor za prosvjetne djelatnike duže od dvije godine.

Za ovakvu neodgovornost u obrazovnom sustavu koji je najnižim granama isključivi krivac je Ministarstvo znanosti i obrazovanja i Vlada ZHŽ koji su očito nedorasli izazovu ovog vremena.

HRS Široki Brijeg