Od stotinu pušača u Hrvatskoj, njih 67 koristi ilegalni duhan, a glavni razlog su povoljnije cijene švercanog duhana, rečeno je na konferenciji “Ilegalna trgovina duhanskim proizvodima – što nam donosi Schengen”, u organizaciji Carinske uprave i Hrvatske udruge poslodavaca.

Voditelj istraživanja IPSOS-a o tržištu duhanskih proizvoda u Hrvatskoj i Sloveniji Davor Tolić rekao je da se to istraživanje kontinuirano provodi tri godine te da je u najnovijem istraživanju u Hrvatskoj anketirano 3100 ljudi iz 1300 kućanstava.

Istraživanje je pokazalo da 7,5 posto stanovništva ili 237.600 ljudi kod nas puši rezani duhan. Većina ih dolazi iz Slavonije, centralne Hrvatske – Korduna, Banovine i Like, a radi se većinom o ljudima starije životne dobi, od 45 do 65 godina. Znatan dio odnosi se na neoporezovani, dakle ilegalni rezani duhan.

“Od sto pušača u Hrvatskoj, 67 koristi ilegalni duhan, a u Sloveniji samo 24. Legalni dio je zanemariv u Hrvatskoj, dakle 33 posto, a korisnici legalnog dijela su mlađi ljudi”,  rekao je Tolić.

Istraživanje je pokazalo da neoporezovani duhan 49 posto onih koji ga puše kupuje jednom mjesečno, a najviše se kupuju vrećice od pola kilograma.

Ilegalni duhan znatno jeftiniji

Tolić je kazao i kako je znatna razlika u cijeni oporezovanog u odnosu na ilegalni duhan: gram legalnoga stoji oko 1,5 kuna, a ilegalnog 20 lipa. Nadalje, većina ispitanika u Hrvatskoj ilegalni rezani duhan kupuje preko poznanika, njih 40 posto, 30 posto kupuje na tržnicama, desetak posto u BiH te u ostalim državama.

Ljudi kupuju ilegalni rezani duhan ponajprije zbog cijene, to je kao razlog navelo 92 posto ispitanika. Zbog okusa ga kupuje 23 posto, a 20 posto zbog dijeljenja s članovima obitelji.

Čak 46 posto anketiranih, pokazalo je istraživanje, promijenilo bi navike i počelo kupovati legalni duhan da se snize cijene. S druge strane, 31 posto ispitanih odgovorilo je kako ih ništa ne bi nagnalo da prestanu kupovati ilegalni duhan iako se radi o proizvodima slabije kakvoće, koji nerijetko nisu propisno skladišteni.

“Kad prikažemo ove rezultate na ukupnoj količini, 75 posto ukupne količine rezanog duhana u Hrvatskoj praktični otpada na neoporezovani dio, radi se o nekih 850 do 900 tona, a s druge strane oporezovani dio je zanemariv – 25 posto ili oko 280 tona”, rekao je Tolić.

Schengen može biti poticaj za krijumčarenje

Odgovarajući na pitanje što nam po pitanju ilegalne trgovine duhanskim proizvodima donosi ulazak u Schengen, ravnatelj Carinske uprave Mario Demirović naglasio je da za one koji posluju izvan zone zakonitosti pridruživanje Schengenu može biti psihološki poticaj za ulazak u daljnje akcije krijumčarenja.

“Danas preko 50 posto operativnih kapaciteta koristimo upravo za suzbijanje krijumčarenja duhana i duhanskih prerađevina”, rekao je Demirović, koji ne očekuje nikakve negativne posljedice oko te problematike ulaskom u šengenski prostor. Tvrdi kako se ništa negativno neće dogoditi, već samo pozitivni učinak za gospodarstvo.

S druge strane, što se tiče nadzora unutarnjih granica, istaknuo je kako su odavno postavljene kompenzacijske mjere te da je regulatorni okvir dostatan za suzbijanje krijumčarenja.

“Ulazak u Schengen će imati pozitivan učinak na trgovinu, turizam i tržište rada”

Direktorica Hrvatske udruge poslodavaca Irena Weber također ističe da će ulazak u Schengen imati pozitivan učinak na trgovinu, turizam i tržište radne snage, brži protok roba, usluga i ljudi. Istaknula je da Hrvatska u borbi protiv nelegalnog tržišta duhanskim proizvodima ostvaruje napredak, no kako je taj problem i dalje prisutan.

Hrvatska se, tvrdi, po tom pitanju nerijetko uzima kao model za druge članice EU. Naglasila je da ilegalna trgovina duhanom širi kanale prodaje na web stranice i društvene mreže, ali i da država treba paziti na velike skokove u cijeni duhanskih proizvoda jer graničimo s državama koje imaju puno niže cijene pa bi velika poskupljenja značila i velik poticaj ilegalnom tržištu.

Najavljeno je, naime, da Europska komisija namjerava značajno povećati minimalne trošarine na duhanske proizvode.