Lažne dojave o bombama, koje su posljednjih mjeseci paralizirale sudove, škole i druge institucije u Bosni i Hercegovini, uskoro bi mogle biti znatno teže izvedive nakon dopuna Zakona o komunikacijama, usvojenih u Zastupničkom domu BiH u prvom čitanju.

Predloženim dopunama uvodi se obvezna registracija svih korisnika telekomunikacijskih usluga, što znači kako više neće biti moguće koristiti SIM kartice bez identifikacije korisnika, uključujući i prepaid brojeve koji su se do sada često koristili anonimno.

Što se mijenja?

Za razliku od dosadašnje prakse, novi zakon predviđa obveznu provjeru identiteta prije aktivacije ili korištenja usluge. Registracija će se obavljati osobno ili putem elektroničke identifikacije, uz korištenje važećih osobnih dokumenata ili drugih sustava za identifikaciju.

Operatori će biti dužni prikupljati i voditi evidenciju o korisnicima, uključujući osnovne osobne podatke. Za fizičke osobe to podrazumijeva ime i prezime, jedinstveni matični broj ili broj osobnog dokumenta, adresu prebivališta ili boravišta te dodijeljeni telefonski broj. Za pravne osobe prikupljat će se naziv i identifikacijski broj, prenosi N1.

Ova obveza odnosit će se na sve korisnike mobilnih, fiksnih i internetskih usluga.

Forto: Jedan poziv može blokirati institucije

Ministar komunikacija i prometa BiH Edin Forto pojasnio je kako je izmjena zakona pokrenuta zbog konkretnih problema na terenu.

“Radi se o sljedećoj činjenici: bude neko suđenje, evo na primjer u Općinskom sudu Sarajevo, i netko je kontroverzna osoba koja želi prolongirati svoje ročište i svoje suđenje, netko s anonimnog broja s prepaid kartice nazove i kaže: ‘Imate bombu’. U skladu sa zakonom oni moraju napustiti zgradu, pozvati policiju, uraditi KDZ pregled. To traje satima, nekad cijeli dan jer je zgrada ogromna”, rekao je Forto za Dan uživo na N1.

Dodao je kako se takve situacije ne događaju samo u sudovima.

“To se događa u školama i na drugim mjestima. Košta desetine, desetine tisuća maraka samo za jedan dan”, upozorio je.

Forto ističe kako je problem upravo u anonimnosti prepaid kartica.

“E-mail možete naći odakle je stigao, ali ove kartice jednostavno ne omogućavaju ni službama ni policiji da uđu u trag. Zbog toga je jako bitno da u skladu s europskom praksom napravimo neku vrstu baze podataka koje će voditi telekomi”, kazao je.

Prema njegovim riječima, za svaku prodanu prepaid karticu prikupljat će se osnovni osobni podaci, koji će se čuvati u skladu sa Zakonom o zaštiti osobnih podataka.

Obveze za operatore i rokovi

Zakonom se uvodi i obveza operatora da osiguraju točnost i ažurnost podataka te njihovu obradu u skladu s propisima o zaštiti osobnih podataka.

Nakon usvajanja zakona slijedi razdoblje prilagodbe.

“Telekomi imaju 18 mjeseci smisliti kako će ovo voditi i to je sasvim dovoljno vremena. Zakon je danas u prvom čitanju, potrebno je još jedno čitanje, zatim Dom naroda i nakon toga ide period pripreme”, naveo je Forto.

Operatori će u tom roku morati registrirati postojeće korisnike, a u suprotnom bi moglo doći do obustave usluga za neregistrirane brojeve.

Cilj suzbijanje zlouporabe

U obrazloženju prijedloga navodi se kako je cilj izmjena suzbijanje zlouporaba elektroničkih komunikacija, posebno u slučajevima kada se anonimni brojevi koriste za počinjenje kaznenih djela ili otežavanje istraga.

Ističe se kako se ovim izmjenama ne uvodi nadzor sadržaja komunikacija, nego isključivo evidencija korisnika kako bi nadležna tijela mogla učinkovitije reagirati u slučajevima zlouporaba.