Pub-kvizovi postaju trend koji, čini se, ne prolazi. U cijeloj regiji, pa tako i diljem Hercegovine, kvizovi redovito popunjavaju pubove i kafiće te su glavni hobi mnogima. Početkom prošlog mjeseca održan je i prvi Mostar Open, dvodnevna manifestacija na kojoj su se kvizaši natjecali u različitim disciplinama, uključujući opće kvizove, tematske kvizove o sportu, pop-kulturi te Hercegovini općenito, u organizaciji udruge HercKviz, a okupio je oko 120 individualnih kvizaša i još oko 80 kvizaša koji su igrali u timovima – brojke su to koje potkrepljuju činjenicu da je kviz sve popularniji vid zabave i opuštanja za mnoge u Hercegovini.

Popularnost i dimenzija

Prema riječima organizatora, oko 60 posto sudionika dolazi iz BiH, a preostalih 40 posto natjecatelja dolazi iz Hrvatske, iz različitih regija. Osim udruge HercKviz, koja organizira razne tematske kvizove po cijeloj Hercegovini, u tu mrežu upleo se i najveći organizator pub-kvizova u regiji – Urbana kviz priča, sa svojom inačicom Hercegovačkom kviz pričom, pa tako i gradovi u kojima se održavaju kvizovi imaju svoje nazive, kao što je npr. “mostarska”, “posuška”, “čapljinska”.

No, osim velikih udruga koje se bave kvizovima u više gradova, u posljednje vrijeme mogu se primijetiti i “male” udruge kvizaša koji organiziraju kvizove u svojim lokalnim kafićima. To je još jedan od pokazatelja kolika je zainteresiranost. Također, osim kvizova općeg znanja, istražili smo, česti su i razni tematski kvizovi kao što su “Kafanski kviz”, “Nogometne ikone”, ali i kvizovi posvećeni raznim serijama i filmovima.

Razgovarali smo i s jednom od voditeljica, Zdravkom Pišković, glavnim licem Posuške kviz priče iz mreže Urbana kviz priča, koja nam je kazala kako je popularnost pub-kvizova na vrhuncu u posljednjih nekoliko godina u Hercegovini. – I nema granica: ljubitelji kvizova iz Posušja odlaze u druge okolne gradove, baš kao što i mi imamo ekipe u Posušju koje su iz Gruda, Tomislavgrada, Širokog Brijega i Imotskog, a povremeno i iz Ljubuškog – istaknula je za portal Večernjeg lista Pišković. Kazala nam je kako se njihovi kvizovi održavaju u dvije sezone koje na kraju imaju svoje finale svih vodećih ekipa. Također, objasnila je kako je struktura njihova kviza po sebi specifična, odnosno pokriva širok raspon tema koja su sastavljene većinom od “suhih” pitanja, no složenih u kategorije koje vode do krajnjeg točnog odgovora metodom povezivanja – a to, naglašava, podrazumijeva timski rad. Jedna od tema razgovora bio je i razlog popularnosti kvizova.

Kroz iskustvo, kaže, primijetila je jedno: “Mi smo narod koji voli kafiće i druženje po kafićima. I to je činjenica od koje ne možemo pobjeći. Možda nam je dosadilo da ta druženja budu samo sjedenje uz prepričavanje osobnih ili tuđih života. Kviz stvarno daje neku drugu dimenziju. Druženje ekipe na pub-kvizu puno je više od običnog natjecanja u znanju.

Takva okupljanja pružaju priliku za opuštanje, zabavu i kvalitetno vrijeme provedeno s prijateljima.” Navodi i kako je publika, točnije natjecatelji, raznolika – od srednjoškolaca do umirovljenika.

Zdrava konkurencija

Dotaknula se voditeljica pub-kvizova i činjenice da je sve više udruga koje se bave stvaranjem pub-kvizova i toga da svi popunjavaju kapacitete kafića u kojima se održavaju. – Ne osjetim među organizatorima različitih kvizova nezdravu konkurenciju. Drago mi je da naša kultura druženja po kafićima dobiva neku drugu dimenziju druženja, a ne da vječno ostane na dokoličarenju – kazala je za Večernji.ba. Pub-kvizovi, iako izvorno dio britanske kulture iz 70-ih godina, u našoj regiji popularnost su stekli preko kvizova na televiziji, kao što je Kviskoteka, te su svoj doseg proširili na kafiće i tako postali dostupni za sudjelovanje svima, što ih možda i čini toliko popularnima.