Početkom 20. stoljeća pojavila se ideja za obilježavanjem Međunarodnog dana žena. To je bilo vrijeme brze industrijalizacije i ekonomske ekspanzije, zbog kojih je često dolazilo do protesta zbog loših radnih uvjeta.

Žene zaposlene u industriji odjeće i tekstila odlučile su održati javne demonstracije 8. ožujka 1857. u New Yorku, ali policija ih je rastjerala. Ipak, nisu odustajale i dva mjeseca kasnije osnovale su sindikat.

Idućih godina, na isti datum, demonstracije su se nastavile. Jedna od njih ostala je zabilježena u povijesti kao jedna od najutjecajnijih, a to je bilo 1908. godine kada je 15 tisuća žena marširalo kroz New York i tražilo kraće radno vrijeme, bolje plaće i pravo glasa.

Dvije godine kasnije održana je prva međunarodna ženska konferencija u Kopenhagenu, u organizaciji Socijalističke Internacionale te ustanovila ‘Međunarodni dan žena’ na prijedlog slavne njemačke socijalistice Clare Zetkin.

Nije dugo trebalo čekati da se obilježavanje proširi i na druge zemlje pa je već 1911. Međunarodni dan žena obilježilo preko milijun ljudi u Austriji, Danskoj, Njemačkoj i Švicarskoj.

Uoči Prvog svjetskog rata u kampanji za mir, Ruskinje su svoj prvi Međunarodni dan žena obilježile 23. veljače, posljednje nedjelje u veljači. Nakon rasprava, dogovoreno je da se Međunarodni dan žena obilježava svake godine 8. ožujka i taj dan od tada ostaje globalni datum Međunarodnog dana žena, kako piše IWD.

Ujedinjeni narodi prvi su put Međunarodni dan žena proslavili 1975. Zatim je u prosincu 1977. Generalna skupština usvojila rezoluciju kojom se proglašava Dan Ujedinjenih naroda za ženska prava i međunarodni mir koji će se bilo kojeg dana u godini promatrati u državama članicama, u skladu s njihovom povijesnom i nacionalnom tradicijom.

Međunarodni dan žena danas je globalni dan kojim se slave društvena, ekonomska, kulturna i politička dostignuća žena. Dan također obilježava poziv na akciju za jednakošću i ravnopravnošću.