Ministar Adnan Delić pojašnjava tko ima pravo na ovu dvostruku zaradu i zašto je bh. model trenutno povoljniji od onoga u Hrvatskoj.

U posljednjih nekoliko tjedana u fokusu javnosti našle su se izmjene Zakona o mirovinsko-invalidskom osiguranju Federacije Bosne i Hercegovine, s naglaskom na povećanje samih mirovina. Takav odnos javnosti prema najavljenim izmjenama u potpunosti je razumljiv s obzirom na to da je riječ o esencijalnim životnim pitanjima.

Međutim, uvidom u Zakon čije se izmjene očekuju, primjetne su razne mogućnosti koje umirovljenici ostvaruju navedenim zakonom, a jedna od njih je i mogućnost uspostavljanja radnog odnosa bez utjecaja na primanje mirovine.

U javnosti se pojavila usporedba ove mogućnosti s nedavno donesenim zakonskim aktima u Republici Hrvatskoj, gdje se umirovljenici mogu zaposliti na puno radno vrijeme, ali uz isplatu polovice mirovine, ili raditi četiri sata dnevno uz primanje pune mirovine.

Tim povodom Radio Sarajevo je kontaktirao Adnana Delića, ministra rada i socijalne politike u Vladi Federacije Bosne i Hercegovine, koji je podsjetio da, zahvaljujući dopuni Zakona o mirovinsko-invalidskom osiguranju iz 2024. godine, umirovljenici koji su ostvarili starosnu mirovinu mogu zasnovati radni odnos i istodobno primati puni iznos svoje mirovine, bez ikakvih obustava.

Ključna razlika je upravo u tome što naš sustav ne veže opseg rada uz umanjenje mirovine, što je za umirovljenike povoljnije rješenje. Ova dopuna Zakona donesena je nakon što je Ustavni sud Federacije BiH proglasio članak 116. Zakona diskriminatornim jer je ranije automatski obustavljao isplatu mirovine svakome tko je prijavljen u sustav obveznog osiguranja, odnosno zaposlen.

Njegovim ukidanjem uklonjena je ta prepreka i stvorena pravna osnova za fleksibilniji i pravedniji pristup. Praktično naš Zakon o MIO potiče ostanak na tržištu rada i nakon stjecanja uvjeta za umirovljenje, rekao je Delić.

U Federaciji BiH pravo na starosnu mirovinu može se ostvariti na dva osnovna načina. Prvi je ostvarivanje prava sa 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja. Drugi je ostvarivanje prava na mirovinu s 40 godina radnog staža, bez obzira na godine života. Upravo je ovim kategorijama umirovljenika dostupna mogućnost zapošljavanja uz istodobnu isplatu pune mirovine.

Delić je istaknuo da su ove izmjene, na neki način, prošle “ispod radara” u javnosti.

Smatram da su ove promjene zaslužile veću pozornost, posebno u kontekstu nedostatka radne snage. Ova mogućnost ima značajan potencijal, kako za umirovljenike koji žele ostati aktivni i dodatno zaraditi, tako i za poslodavce koji se suočavaju s nedostatkom iskusne radne snage.

Delić se potom osvrnuo na inspekcijski nadzor na tržištu rada koji ima za cilj suzbijanje “sive ekonomije”. Istaknuo je da ministarstvo inzistira na boljoj koordinaciji s inspekcijskim tijelima i dodatnim pojašnjenjima prema poslodavcima i umirovljenicima.

Cilj nije represija, nego zakonita i dosljedna primjena propisa, zaključuje Delić.