Početak 90-ih godina prošlog stoljeća rezultirao je mnogo čime, čega se normalan čovjek gnuša i s nelagodom prisjeća, barem kada je u pitanju Bosna i Hercegovina. Tako su se mnogi njezini stanovnici, silom prilika, obreli i gnijezdo svili svuda po svijetu, nerijetko i u zemljama za koje do jučer nisu ni znali da postoje.
I tamo gdje su se nanovo ugnijezdili, počeli su nanovo živjeti. Privikavanje na novu sredinu, prijeki pogledi domaćina, učenje jezika, nerijetko mučna borba za komad kruha i svoje mjesto pod suncem, uz cjelokupan proces integracije u novu sredinu samo su dio puta kojim su mnogi morali proći, piše Al Jazeera Balkans.
Prvi na magisteriju robotike
Jedan od takvih je i Sulejman Jašarević iz hercegovačkog gradića Prozora. Njega je već spomenuto nesretno razdoblje 90-ih godina preko Hrvatske odveo čak u daleku i hladnu Norvešku. U Hrvatskoj mu se 1993. godine rodio i sin Haris, koga ostatak životnog puta vezuje upravo za ovu skandinavsku zemlju.
Međutim, iako je riječ o mladom čovjeku koji bi se, rekli bismo, tek trebao ostvariti i pokazati što i koliko zna i umije, upravo je Haris jedan od svijetlih primjera potencijala, predanosti i, u konačnici, uspjeha karakterističnog za mnoge mlade ljude iz Bosne i Hercegovine koji se dokažu i potpuno afirmiraju izvan njezinih granica.
Haris Jašarević je proteklih dana mladić o kome su u norveškim medijima jako puno piše i govori, i to s velikim razlogom. Naime, još 2017.godine, Haris je uspješno okončao studij na Sveučilištu u Haldenu. Sam odabir poslijediplomskog, ali i činjenica da je, u tom smjeru, bio prvi student koji se odlučio za takvo nešto, još tada su privukli pozornost. Radilo se o smjeru robotike. Tema Harisovog diplomskog rada bio je patent koji je još uvijek u fazi objavljivanja i o kome će se zasigurno čuti nešto više.
Naravno, kako to obično biva u naprednim i razvijenim zemljama, Harisovo znanje i sposobnost nisu ostali samo mrtvo slovo na papiru. Vrlo je brzo dobio priliku zaposliti se i svoje ideje i vizije pretočiti u praksu. Radno je angažiran u jednoj od najvećih norveških firmi koja se bavi proizvodnjom slatkiša i grickalica, piše Al Jazeera Balkans.
Radi kao inženjer i voditelj projekta za automatizaciju i robotizaciju tvornike. Znanje sa studija ugradio je tako što je za samo godinu dana u pogon uveo nekoliko robota i strojeva koje su, s jedne strane, smanjile broj radnika a, s druge, značajno poboljšale i unaprijedile proizvodnju. Jasno, na taj način je već skrenuo pozornost javnosti na sebe i dao do znanja da itekako ima što pokazati i ponuditi.
Ni Sveučilište u Haldenu nije ostalo imuno na Harisov uspjeh. Prateći razvoj situacije, iskoristili su prvu priliku i ponudili mu angažman, te pored poslovnih obaveza u firmi, Haris vrlo uspješno radi i kao predavač na svom sveučilištu. Predaje na predmetu ”Primjenjena robotika”.
Sustavno praćenje talenata
Jedna od karakteristika razvijenih i prosperitetnih zemalja ogleda se i u tome što organizirano i sustavno prate ljude koji u određenim oblastima mogu dati značajniji doprinos, rukovođeni motom da je čovjek najbolji resurs. Tako je i u slučaju Norveške. Tamošnji Institut za tehnologiju (NTI), organizira natjecanje kroz koje bira najuspješnijeg pojedinca kome na kraju pripadne laskavo priznanje ”Heroj norveške industrije”. Natjecanje se provodi na razini cijele države, a stručni žiri čine renomirana imena norveške industrije.
Takvo natjecanje organizirano je i za minulu 2018. godinu. U najužem izboru je ostalo šest kandidata koji su predstavljali projekte i firme u kojima rade. Među njima se našao i Haris Jašarević. Ipak, njegov izbor u uži krug kandidata za priznanje bio je poseban iz barem dva razloga. Haris je bio uvjerljivo najmlađi od svih preostalih kandidata, a i vremensko razdoblje od svega godinu dana koliko je bilo potrebno da patentira svoje zamisli i dokaže se kao budući potencijal, piše Al Jazeera Balkans.
Za žiri nije bilo dileme pa je donesena očekivana odluka: Heroj norveške industrije za 2018. godinu je Haris Jašarević.
Nesumnjivo je da će mu laskavo priznanje biti samo dodatni motiv da se dalje dokazuje i unaprijeđuje ambijent u kome djeluje. Sa znanjem kojim raspolaže, te energijom i predanošću koje ga krase, očekivati je da je riječ samo o početku blistave karijere koja stoji pred ovim mladim čovjekom.
A što da je ostao ovdje?
Ako je točno da iza svakog uspješnog čovjeka, stoji uspješna žena, onda vrijedi spomenuti i to da se Haris prije dvije godine i obiteljski skrasio, oženivši Zerinu, djevojku iz Prozora koja se, nakon razdoblja adaptacije i učenja norveškog jezika, tek upušta u poslovni svijet Skandinavije i koja će, bez imalo sumnje, biti samo dodatna podrška mladom Jašareviću na putu ostvarenja njegovih ciljeva i ideja.
Što bi se dogodilo da je, kojim slučajem, Haris ostao u Bosni i Hercegovini? Bi li došao do izražaja i iskazao svoj potencijal? Bi li bio prepoznat na način na koji to doživljava u Norveškoj? Premda se odgovori samo od sebe nameću, možda i nije prilika baviti se njima, barem ne ovaj put. Umjesto toga, umjesnije je iskoristiti priliku i iskreno čestitati ovom mladom čovjeku i poželjeti da ga prati dobro zdravlje.
A ako se po jutru dan poznaje, ni uspjeha neće faliti, zaključuje Al Jazeera Balkans.
5 komentara
GrudeOnline promovira jednog muslimana iz Prozora.
Pišu li oni o nama iz Gruda🤔
Sigurno nisu.
Mislim da ipak to što se u 90′ im desilo nije toliko davno i da ne moremo reći da sve narode prihvaćamo i da smo moderni ili. To se ne zaboravlja💪. Ta istina se prenosi s koljena na koljeno. Ne mržnja- nego istina.
Odkad je Prozor u Hercegovini?
Uglavnom nije od Covica dobio podršku ko evo iz Gruda na neznanju! Ako bude pohvala za iseljavanje i osiromašiti čitav kraj onda će to dobiti Grudska općina i njezini klimoglavci.
Sulejman-pravo hercegovačko ime… uglavnom,kad je netko vrijedan prisvoje ga a da je neki lopov bio bi “Bosanac iz Prozora”..bitno da je čovjek uspio u životu, nebitno za naciju,ali bi bilo korektno da ste stavili samo “veliki čovjek iz malog mjesta”….
Po definiciji heroj je budala koja se žrtvuje za ono u čemu kasnije uživaju oni koji takve budale proglašavaju herojima, a sve kako bi privukli još više budala koje će se žrtvovati za ono u čemu će oni kasnije uživati… Mladić stoga nije heroj već samo vrijedan mladi čovjek kakvi bi zapravo trebali biti prosječni mladi ljudi.