Ovisnička scena u Hrvatskoj značajno se promijenila u zadnjih desetak godina, tako da je danas karakterizira sve veći broj neopijatskih ovisnika, uživatelja kanabisa i novih droga, uz nastavak trenda sve manjeg korištenja heroina, pokazuje izvještaj vladinog Ureda za suzbijanje zloupotrebe droga za 2014. godinu, koji je objavljen prije nekoliko dana.

U izvještaju se, između ostalog, navodi i to da je najdostupnije sredstvo ovisnosti u Hrvatskoj marihuana, no lako su dostupne i tzv. nove droge, sredstva sa sintetiziranim kanabinoidima, koja se prodaju u tzv. smart i tobacco shopovima, piše Oslobođenje.

Nestabilno okruženje

”Procjene za BiH kažu da imamo 8 – 12.000 ovisnika, od kojih je 1.100 u programima supstitucijske terapije, a 500 do 600 u drugim oblicima institucionalnog tretmana. Godišnja prevalenca visokorizičnih konzumenata heroina je 0,4 posto što je ekvivalentno 1,3 milijuna opijatskih ovisnika registriranih u Europi u 2013. godini.

Situacija u BiH ima iste trendove vezano za upotrebu droga, a koji se dodatno kompliciraju i nekim drugim problemima u našoj zemlji kao što su već prisutni veliki broj osoba koje imaju neki sa stresom povezani psihički poremećaj (najviše PTSP), zatim veliki broj oboljelih od drugih mentalnih poremećaja (prevalira depresija), naglašena socijalna problematika, nestabilna politička situacija i ozbiljna ekonomska kriza”, kaže Nermina Mehić-Basara, direktorica JU Zavod za alkoholizam i druge toksikomanije Kantona Sarajevo.

Ona navodi da mladi u BiH žive u relativno nestabilnom okruženju, izloženi svim navedenim problemima koji su aktualni u našoj zemlji.

”Važno je naglasiti da je najčešći razlog za posezanje za drogom višak slobodnog vremena kod mladih, odnosno nepostojanje ili nedovoljan broj supstituenata za kafiće, internet klubove, nargilhane… gdje bi mladi ljudi mogli izraziti svoje kreativne i intelektualne sposobnosti i biti potencijal budućeg razvoja zemlje. Ovdje se misli na omladinske klubove i udruženja koja favoriziraju druženje, sportske aktivnosti, natjecanje u znanju i slično, ali u obujmu koji bi obuhvatio veći dio populacije mladih i adolescenata, uz neminovno uključivanje škola i fakulteta”, navodi direktorica Mehić-Basara.

Prema njenim riječima, u BiH prevladava upotreba kanabisa, psihostimulativnih sredstava, a u zadnje vrijeme nargile, te heroin. Alkohol je, dodaje ona, veoma zastupljen i nerijetko se koristi u kombinaciji sa nekom supstancom.

Mehić-Basara ističe da u većini zemalja EU postoji razvijen “Sustav ranog upozoravanja” koji se financira iz državnog proračun, kojim se na brži način otkrivaju nove ilegalne droge.

”U BiH, kao i u zemljama u okruženju takav sustav ne postoji. Također problem otkrivanja sastava novih supstanci, koje se proizvode u ilegalnim laboratorijama je veoma zahtjevan, a ponekad uopće nije moguće ni otkriti o kojoj kemijskoj supstanci se radi, a najčešće je u pitanju mješavina više raznih supstanci koje se u postojećim laboratorijama ne mogu identificirati, jer aparati nisu programirani za takvu supstancu.

Važno je znati da se veliki broj novih supstanci već koriste kao legalni lijekovi, dok su neke u kategoriji “high legals” – supstanci koje imaju psihoaktivna svojstva a u prodaji se nalaze kao “dodatak ishrani, biljna hrana, supstanca u istraživanju” i slično čime proizvođači izbjegavaju zakonom propisan proces stavljanja nekog lijeka/proizvoda u promet radi ostvarivanja profita.

Navedene supstance kao i posve nepoznate koje se nađu na ilegalnom tržištu, se mogu miješati međusobno ili sa legalnim lijekovima i na taj način zloupotrebljavati u smislu nedozvoljenog korištenja, čime se nanose različite zdravstvene štete uz pojavu neočekivanih i nepredvidivih simptoma, kao što je bio nedavni slučaj sa “novom drogom” koja je izazvala epileptičke napade”, naglašava direktorica JU, te ističe da su u našoj sredini “nove droge” u početnoj fazi zanimanja i još ne predstavljaju veliki problem, ali se mora učiniti sve da se prevenira njihova masovna upotreba.

Bez podataka

U Federalnoj upravi policije navode da oni u svojoj nadležnosti ne vode evidenciju i ne prikupljaju podatake o ovisnicima, da raspolažu podacima za područje FBiH o vrsti i količini zaplijenjene droge i počiniteljima kaznenih djela iz oblasti zloupotrebe droga, a koji nisu u svim slučajevima konzumenti, piše Oslobođenje.

”Na osnovu tih podataka može se primijetiti smanjen broj djela u kojima je došlo do zapljene heroina, kao najčešće droge iz kategorije opijata, dok su najzastupljenije droge cannabis i amfetamin (speed). Treba napomenuti da cannabis i amfetamin imaju nisku cijenu, te su dostupniji mladima koji u pravilu nemaju mnogo novca, naročito u zemljama kao što je BiH.

Na ilegalnom tržištu je zabilježeno i prisustvo kokaina, ali u manjem broju slučajeva”, navode u FUP- i dodaju da je uočena zloupotreba lijekova pod kontrolom, jakih anelgetika, antiparkinsonika, sredstava za smirenje, anksiolitika i drugih farmaceutskih proizvoda, do kojih se dolazi na ilegalnom tržištu, obzirom da kupovina ovih sredstava nije moguća bez urednog liječničkog recepta.

Kazne i liječenje

Na području Hercegovine tijekom devet mjeseci ove godine evidentiran je znatan porast broja osoba koje su zatečene da konzumiraju i posjeduju drogu, navode u CJB-u Trebinje. Od početka godine na području Centra zatečeno je 57 osoba da konzumiraju drogu ili da je posjeduju, dok je u istom razdoblju prošle godine registrirano desetak takvih slučajeva.

Za posjedovanje droge propisane novčane kazne su od 500 do 1.500 KM, za konzumiranje od 700 do 1.700 KM, dok su za kaznena djela iz oblasti zloupotrebe droga kazne od tri do 20 godina zatvora, ističu u CJB Trebinje. Za prekršaj se, osim novčane kazne, može izreći i mjera liječenja od zavisnosti od opojnih droga koja može trajati od tri mjeseca do godinu dana.

Domaća proizvodnja

Poznati su kanali kojima se iz zemalja jugoistočne Europe i dalje, gdje je klima pogodna za uzgoj, jkanabis, uglavnom preko Crne Gore i Srbije, doprema u BiH. Jedan dio ostaje u BiH za dalju distribuciju, dok drugi dio, najčešće preko Hrvatske ide za zemlje Zapadne Europe, navode u FUP-u, te ističu da je bilo više slučajeva otkrivanja i zapljene laboratorija za hidroponski uzgoj kanabsa i plantaža na otvorenom, što predstavlja tzv. domaću proizvodnju, koja pokriva tržište u FBiH, a i vjerovatno se prebacuje dalje prema Europi.

Zabranjene droge

Prema izvještaju Europskog Monitoring Centra za Droge i Ovisnost koji je nedavno objavljen, preko 80 milijuna odraslih Europljana koristi zabranjene droge. Bez obzira na to, situacija vezana za droge u Europi, unazad nekoliko godina se definira kao stabilna, najviše zbog trenda uvjerljivog opadanja broja konzumenata i ovisnika o opijatima (heroin), ali se bilježi trend porasta za psihostimulanse i u zadnje vrijeme trend porasta zanimanja za tzv. nove sintetičke droge.