Najnovije izvješće Transparency Internationala (CPI 2025) pokazuje da korupcija i dalje predstavlja ozbiljnu prijetnju u svim dijelovima svijeta. Dok globalni prosjek pada na novu najnižu razinu, Bosna i Hercegovina s rezultatom 34 ostaje daleko ispod prosjeka, zauzimajući 109. mjesto na svjetskoj ljestvici.

Rezultati pokazuju da više od dvije trećine zemalja svijeta ima ocjenu ispod 50, što upućuje na ozbiljne probleme u javnom sektoru koji izravno utječu na kvalitetu života građana, od financiranja bolnica do sigurnosti infrastrukture.

Stanje u BiH i regiji

Bosna i Hercegovina s rezultatom 34 zauzima porazno 109. mjesto. Ovakav rezultat svrstava BiH u skupinu zemalja u kojima korupcija sustavno podriva institucije. On potvrđuje stagnaciju i izostanak hrabrog vodstva u provedbi reformi. Prema izvješću, niske ocjene poput ove najčešće su posljedica zlouporabe položaja, slabih pravosudnih sustava i pritisaka na neovisne institucije. Usporedbe radi, globalni prosjek iznosi 42, što znači da je BiH znatno ispod svjetskog standarda. Najlošije rangirana u regiji je Srbija, koja se nalazi na 116. mjestu s indeksom 33.

Analiza rezultata u regiji pokazuje dubok jaz između zemalja članica Europske unije i onih koje se još uvijek bore s temeljnim reformama pravosuđa i javne uprave. Slovenija se i ove godine izdvaja kao apsolutni lider regije, zauzimajući 41. mjesto u svijetu s indeksom 58. Iako je znatno ispred susjeda, Slovenija je jedina zemlja regije iznad globalnog prosjeka, što ukazuje da je ostatak zapadnog Balkana u ozbiljnim problemima.

Hrvatska i Crna Gora nalaze se u sredini regionalne ljestvice i relativno su blizu jedna drugoj. Hrvatska je na 63. mjestu s indeksom korupcije 47, dok je Crna Gora dva mjesta niže, na 65. poziciji s rezultatom 46. Te dvije države pokazuju određenu stabilnost, ali njihovi rezultati, koji su i dalje ispod 50, sugeriraju da borba protiv korupcije još nije donijela željene učinke u ključnim institucijama.

Na dnu ljestvice nalaze se Sjeverna Makedonija, Bosna i Hercegovina i Srbija, koje se percipiraju kao zemlje s najizraženijim sustavnim problemima. Sjeverna Makedonija zauzima 84. mjesto s indeksom 40, dok je stanje u Bosni i Hercegovini znatno lošije. S indeksom 34, BiH je na 109. mjestu globalne ljestvice, što je jasan pokazatelj duboke erozije institucija i nedostatka političke volje za promjene. Na samom začelju regije nalazi se Srbija, na 116. mjestu s najnižim regionalnim indeksom od 33.

Jaz u vodstvu i gušenje građanskih sloboda

Izvješće upozorava na zabrinjavajući dugoročni pad vodstva u borbi protiv korupcije. Čak i etablirane demokracije, poput Sjedinjenih Američkih Država i Ujedinjenog Kraljevstva, bilježe pad. Izostanak hrabrog vodstva dovodi do slabljenja standarda, dok mnoge države istodobno pojačavaju ograničenja građanskog prostora.

Otežavanjem rada nevladinim organizacijama i novinarima vlasti smanjuju transparentnost, čime se korupciji omogućuje nesmetano širenje.

“U vremenu klimatske krize, nestabilnosti i polarizacije svijetu su više nego ikada potrebni odgovorni lideri i neovisne institucije za zaštitu javnog interesa. Ipak, prečesto ne ispunjavaju očekivanja. Pozivamo vlade i lidere da djeluju s integritetom i ispune svoje odgovornosti kako bi osigurali bolju budućnost za svoje građane”, poručila je Maira Martini, izvršna direktorica Transparency Internationala.

Što se događa u svijetu?

Bez obzira suočavaju li se s nedavnim valovima nazadovanja ili s dugotrajnim izazovima koji podrivaju reforme, svaki region ima mnogo posla u suzbijanju korupcije. Ipak, gotovo svi imaju i pozitivne primjere koji pokazuju da je napredak moguć.

Azijsko-pacifička regija: Osam zemalja napredovalo je od 2012. godine, no unutar ove raznolike regije postoje velike razlike. S dobro povezanim elitama koje često kupuju politički utjecaj i s brojnim zakonima koji se ne provode, većina lidera ne ispunjava svoje obveze.

Amerike: Godine nečinjenja u borbi protiv korupcije oslabile su demokraciju i omogućile jačanje organiziranog kriminala, s ozbiljnim posljedicama za ljudska prava i sigurnost.

Istočna Europa i središnja Azija: Ova regija ostaje među najlošije rangiranima u svijetu, uz raširenu nekažnjivost korupcije potaknute osobnim interesima koji dominiraju vladama i institucijama.

Subsaharska Afrika: Slaba demokracija u većem dijelu regije, često praćena oružanim sukobima, nesigurnošću i građanskim nemirima, nastavlja potkopavati upravljanje, gospodarsku stabilnost i razvoj.

Bliski istok i sjeverna Afrika: Vlade i dalje ne uspijevaju suzbiti korupciju u javnom sektoru, što odražava nedosljednu predanost lidera i slabost institucija koje bi vlast trebale držati odgovornom.

Zapadna Europa: Zemlje ove regije čine devet od deset najbolje rangiranih država na CPI ljestvici. Ipak, napori u borbi protiv korupcije posljednjih godina uglavnom stagniraju, a prosječni CPI rezultat regije pada brže nego bilo gdje drugdje.

Recept za promjene

Transparency International ističe da napredak jest moguć, ali zahtijeva jačanje pravosudnih sustava, bolji nadzor javne potrošnje i zaštitu medijskih sloboda. Ključno je zatvoriti pravne praznine koje omogućuju nesmetano kretanje korumpiranog novca preko granica, čak i kroz zemlje koje se smatraju “čistima”.

Antivladini prosvjedi diljem svijeta jasna su poruka liderima: građani su umorni od neodgovorne vlasti i zahtijevaju hitne reforme.