Novi njemački ministar unutarnjih poslova, demokršćanin Alexander Dobrindt, naredio je pooštravanje kontrole njemačkih granica. Pritom bi se s granice trebali vraćati i ljudi koji traže politički azil u Njemačkoj, ako nemaju važeće putne dokumente ili ako su već zatražili azil u nekoj drugoj članici Europske unije.

Dobrindt je rekao da njemačka savezna policija sada ima mogućnost vraćanje takvih osoba s granice, ali nije obvezna tako postupiti. Dakle, policija će odlučivati od slučaja do slučaja.

Određeno je da će od ove mjere biti pošteđene trudnice, bolesni ljudi, maloljetnici bez pratnje kao i drugi pripadnici ranjivih skupina, piše Deutsche Welle.

Kako Dobrindt obrazlaže te mjere?

Radi se o glavnom predizbornom obećanju njemačkog kancelara Friedricha Merza, da će od prvog dana na vlasti početi vraćanje s njemačkih granica. Šef kancelarovog kabineta Thorsten Frei rekao je za Prvi program njemačke televizije (ARD) da se migracija mora smanjiti na „podnošljivu mjeru”. Brojni gradovi i općine godinama se žale da su školstvo i zdravstvo preopterećeni, da su troškovi za stanarine eksplodirali.

Ministar unutarnjih poslova se očito nada da će ovom mjerom doprinijeti odluci migranata da ni ne pokušaju na ovaj način ući u Njemačku. Istodobno, ova mjera bi trebala motivirati susjedne zemlje – sve su članice Europske unije – da zaustave migrante koji su na proputovanju u Njemačku. Frei je rekao da su ove mjere postale neophodne jer do sada nisu mogle dovoljno zaštititi vanjske granice EU-a.

Što je pravna osnova za odluke?

Vraćanje s granice je pravno sporno. Članak 18. njemačkog Zakona o azilu glasi: „Strancu se zabranjuje ulazak u zemlju, ako dolazi iz sigurne treće zemlje.” Pošto je Njemačka okružena članicama Europske unije, graniči se sa sigurnim zemljama.

Europska pravila međutim predviđaju da se najprije mora ustanoviti koja država je nadležna za zahtjev za dodjelu azila. Po pravilu je to članica EU-a u koju je migrant najprije ušao.

Alternativno rješenje je zapisano u članku 72. Ugovora o EU-u, prema kojem se privremeno može odstupiti od europske pravne regulative kada je riječ o „očuvanju javnog reda i unutarnje sigurnosti“. Međutim, kriteriji za primjenu su visoki. Njemački kancelar Merz je u Bruxellesu rekao: „Nitko u njemačkoj Vladi, pa ni ja osobno, nije proglasio hitnu situaciju.”

Bivši predsjednik njemačkog Ustavnog suda Hans-Jürgen Papier smatra da je vraćanje s granica u skladu sa zakonom. On je za njemačke medije izjavio: „Ja to vidim tako, da je neotuđivo suvereno pravo države da ne dopusti svakoj osobi ulazak u zemlju koja izgovori riječ ‘azil’.”

Političke reakcije u Njemačkoj

Očekivano, jednima su ove mjere nedovoljne, a drugi smatraju da se otišlo predaleko. Jedna od predsjedavajućih zastupničkog kluba Zelenih Katarina Dröge rekla je za dnevni list Rheinische Post da su vraćanje s granice „očigledno suprotna europskom pravu“. Ona je dodala: „Ljudi koji na njemačkom teritoriju zatraže azil, imaju pravo na to da se taj zahtjev preispita.”

Na kongresu Ljevice šef njihovog zastupničkog kluba u Bundestagu Sören Pellmann oštro je kritizirao ove mjere: „Tko iz straha od desničara provodi desničarsku politiku, može samo izgubiti.” Dodao je da će se Ljevica oštro suprotstaviti takvoj politici.

Socijaldemokrati, koalicijski partneri u vladi koju predvode demokršćani, zahtijevaju što bolju suradnju sa susjednim zemljama, koje nisu oduševljene ovim mjerama.

Djelomično ekstremno desničarska Alternativa za Njemačku (AfD) zahtijeva još oštrije mjere. Šefica stranke Alice Weidel rekla je da je Merz obećao preokret u migracijskoj politici s „jasnim mjerama protiv ilegalnog masovnog useljavanja“, a sada je razočarao birače i popustio pred socijaldemokratima.

Reakcije iz inozemstva

Susjedne zemlje poput Poljske i Švicarske izrazile su zabrinutost zbog postupaka Njemačke, bojeći se da će morati preuzeti veliki broj osoba koje sada Njemačka vrati sa svojih granica. Njemački kancelar Merz je međutim u petak u Bruxellesu naglasio: „Ovo nije ekskluzivno njemački postupak. Imamo koordinaciju s našim europskim susjedima.”

Očigledno njemačka Vlada shvaća uvođenje ovih mjera kao poticaj za EU da postupi slično. Thorsten Frei je izjavio za ARD da njemačka Vlada time želi brzo postići rezultate kako bi se onda u migracijskoj politici uvele „po mogućnosti europske“ mjere.

Što dalje?

Europska unija je dugo imala liberalnu politiku prema migrantima, ali se sada jasno kreće u suprotnom smjeru. To se očito događa i zbog toga što u sve više zemalja članica jačaju stranke koje su kritički nastrojene prema politici dodjele azila.

Europska unija je već izradila strože propise o azilu. Planirana reforma europske zakonske regulative predviđa da se već na vanjskim granicama Europske unije može odlučivati o zahtjevima za azil osoba koje nemaju velike izglede da ostanu u nekoj zemlji Unije.

Frei je kritizirao dogovorenu europsku reformu, rekavši da ona ne dolazi samo prekasno već i da je nedovoljna. Dodao je da je 16 zemalja pozvalo Europsku komisiju da preradi dogovorena pravila.

Sadašnja situacija u Njemačkoj ima korijen u odlukama iz 2015. godine. Bivša kancelarka Angela Merkel i njezin ministar unutarnjih poslova Thomas de Maizière (oboje iz Kršćansko-demokratske unije, CDU, kao i novi kancelar Merz) odlučili su na vrhuncu izbjegličkog vala iz Sirije 2015. da ne vraćaju tražitelje azila s granice. Sada je Dobrindt poništio tu odluku iz 2015.

Kakav je dosadašnji učinak?

Odmah nakon Dobrindtove direktive, ona se počela primjenjivati u četvrtak i petak. Njemački tabloid Bild u svom izdanju nedjeljom citira iz prvog izvješća. Policija je prema tim navodima registrirala 365 nedozvoljenih ulazaka u zemlju, a 286 migranata su vraćeni natrag, preko granice. Među njima je i 19 koji su podnijeli zahtjev za dodjelu političkog azila. Glavni razlozi za vraćanje ljudi s granica su nedostatak važeće vize, falsificirani dokumenti ili prethodno izrečena zabrana ulaska. Četiri osobe su procijenjene kao pripadnici ranjivih skupina i smjele su ući u zemlju.

U listu se navodi da je u dva dana uhićeno 14 krijumčara, da je realizirano 48 naloga za uhićenje i da je pri pokušaju ulaska u zemlju otkriveno devet osoba iz ekstremističkog ili islamističkog miljea.