Ova godina za pčelarstvo se pokazala kao iznimno teška, ponajviše zbog ekstremnih vremenskih uvjeta koji su pogodili mnoge dijelove zemlje, pa tako i Zapadnohercegovačku Županiju. Visoke temperature i dugotrajna suša tijekom ljeta ozbiljno su ugrozile prinose meda, ostavljajući mnoga pčelarska društva bez očekivanog uroda. Pčelari ocjenjuju ovu sezonu kao jednu od najlošijih u posljednjih dvadeset godina.

Proljetne padaline

Tijekom proljeća često dolazi do obilnih padalina koje sprječavaju pčele u prikupljanju potrebnih količina nektara. Nakon dugotrajnog razdoblja kiša, prolazi i sezona cvatnje biljaka. U tom prijelaznom razdoblju, dok proljeće prelazi u ljeto, započinje nagli dolazak ljetnih paša, što označava kraj proljetne vegetacije i početak novog ciklusa za pčele.

„Ovogodišnja situacija nije obećavajuća. Baš naprotiv, ovo je stanje elementarne nepogode. Zbog visokih temperatura i manjka padalina tijekom ljeta, proljetne su biljke prebrzo prošle kroz fazu vegetacije te su se osušile. Zbog toga nisu proizvele dovoljno nektara, što je rezultiralo smanjenim prinosom meda. Čak i tamo gdje su pčele uspjele proizvesti med, radi se o izrazito malim količinama“, kazao je za Hercegovina.info Marko Bilić, predsjednik Udruge pčelara ŽZH i član upravnog odbora Saveza pčelara FBiH.

Ljeto je bilo izrazito sušno, u potpunoj suprotnosti s proljećem koje je obilovalo kišom.

Tijekom vrućih ljetnih mjeseci gotovo da nije bilo padalina. Kako nam je Bilić pojasnio, da bi pčele opstale i dale maksimalne prinose, potrebno je osigurati nekoliko ključnih uvjeta, poput ugodnih temperatura i duljeg razdoblja vegetacije. Zbog toga mnogi pčelari vode svoje pčele na planinske prostore, gdje vegetacija kasni u usporedbi s onom u ZHŽ, posebice na najjužnijim dijelovima, gdje vegetacija započinje vrlo rano.

„Pčele su se morale dohranjivati tijekom cijele godine jer su klimatski uvjeti značajno promijenjeni. Stariji pčelari, s više od 20, 30 pa čak i 50 godina iskustva, ne sjećaju se ovako loše godine. Doslovno nije bilo niti jednog razdoblja u kojem su uvjeti bili dovoljno dobri da bi pčele proizvele očekivane količine meda“, prokomentirao je.

Od posljednjih deset godina, pa čak i više, rijetko koja je bila dobra za pčelare

U skladu s dogovorom lokalnih Udruga pčelara iz cijele Zapadnohercegovačke županije (Ljubuški, Grude, Široki Brijeg i Posušje), nadležnom Ministarstvu gospodarstva, odsjeku za poljoprivredu, upućena je zamolba za proglašenje stanja elementarne nepogode na području ove županije.

„Ovu godinu s pravom možemo nazvati katastrofalnom. Zatražili smo hitan sastanak s Ministarstvom kako bismo pronašli adekvatno rješenje za situaciju. Pčele su pretrpjele goleme gubitke, a mi pčelari, zajedno s njima, osjećamo te posljedice“, kaže Bilić.

Kako nam je pojasnio, pčele su morale biti dohranjivane tijekom cijele godine, čak i u razdobljima kada bi prirodno trebale prikupljati nektar iz cvjetova. Zbog nepovoljnih uvjeta, pčelari su bili prisiljeni intervenirati u vidu dohrane. Tek rijetki su uspjeli izvući kakvu značajniju količinu meda, a oni koji su uspjeli vrcati, mogu to smatrati pravom srećom.

„U prijašnjim godinama uvijek bi se dogodilo da jedan dio sezone bude slabiji, dok bi drugi nadoknadio gubitke, omogućujući pčelinjim zajednicama da proizvedu dovoljno meda za preživljavanje, a pčelari su mogli vrcati dio za vlastite potrebe i prodaju. Ova godina, međutim, potpuno je drugačija. Pčele nisu donijele dovoljno meda ni za vlastito preživljavanje, a kamoli za nas pčelare da bismo osigurali dovoljne količine meda za kućnu potrošnju, a još manje za prodaju“, naglasio je.

Proizvodnja i potražnja

Prošla godina bila je izuzetno uspješna u pogledu proizvodnje i potražnje meda, a sve upućuje na to da ni ove godine potražnja ne jenjava. Iako su uvjeti za proizvodnju ove sezone bili daleko nepovoljniji, interes za medom ostaje visok, što dodatno naglašava izazove s kojima se pčelari suočavaju u pokušaju da zadovolje tržište. Stoga registrirani proizvođači upozoravaju kupce da obrate pažnju na lažni odnosno patvoreni med, budući da neki pčelari i/ili proizvođači mogu biti pod pritiskom da nadomjeste nedostatak domaćeg meda uvozeći ili proizvodeći supstitucije koje nisu autentične i često predstavljaju rizik po zdravlje potrošača.

„Zbog cjelokupne situacije, ove godine će se uglavnom prodavati med iz prošlogodišnjeg vrcanja, po cijenama od 25 do 35 KM. Važno je naglasiti da se radi o izrazitom malim količinama zalihama te da nam prijeti nestašica meda“, upozorio je Bilić.

Kontrole su u posljednje vrijeme sve strože i strože, a čak i kupci mogu pripomoći.

„Na prostoru Federacije lokalne vlasti i inspektorat vrše stroge kontrole. Međutim, koliko god one stroge bile, mi pčelari tražimo od lokalnih vlasti da se još više pojačaju, te da se radi što više analiza kako ne bi dolazilo do ovakvih problema. Vjerujte mi, tržište je prezasićeno patvorinama i teško ih je na prvi mah prepoznati. Što je najgore od svega, usudio bih se reći da se na policama određenih trgovina može pronaći više patvorenog meda nego onog pravog, što je izuzetno zabrinjavajuće“, kazao je a potom i objasnio da svaki kupac može slobodno čim vidi med upitne kvalitete ili sumnjivog porijekla javiti se najbližoj pčelarskoj udruzi kako bi se mogla izvršiti što ranija intervencija.

Bez pčela nema opstanka

Pčele su ključne za oprašivanje svih biljaka, uključujući voće i povrće, stoga je od vitalnog značaja zaštititi i pčele i pčelare.

“Nažalost, ova grana polako izumire, a broj pčelara, posebno onih mlađih od 30 godina, kontinuirano opada. Rijetki su oni koji se odlučuju krenuti tim putem; na godišnjoj razini, tek se desetak novih članova pridruži. Ovo je grana gospodarstva u kojoj očigledno nitko ne prepoznaje potencijal i budućnost, a to je žalosno“, zaključio je Bilić.