Cijene rastu, čini se, bez kraja. Ovih dana rastu cijene mlijeka i mliječnih proizvoda na policama tržnica, a prema riječima mljekara, taj bi se trend mogao nastaviti zbog poskupljenja svih mliječnih inputa i suše koja uzrokuje nestašicu hrane za stoku. .

U mljekari “Smajić” za BUKU kažu da je sve manje mlijeka u ponudi, a kako bi zadržali kooperante odlučili su da već tri mjeseca zaredom podižu otkupnu cijenu mlijeka. No, ovo poskupljenje je, kako nam kaže vlasnik mljekare Mevludin Smajić, samo gašenje požara kako bi se sačuvao postojeći broj muznih grla kod njegovih oko 150 kooperanata s područja općine Čelić. i Brko kotara, kao i iz nekoliko zadruga.

“Otkupnu cijenu smo povećali u kolovozu na 0,73 feninga, u rujnu na 0,78 feninga, a od 1. listopada cijena će biti 0,88 feninga. Situacija je jako teška i za nas i za poljoprivrednike jer je sve poskupilo, a pomoći nema ni od koga“, jasan je Smajić koji je uvjeren da poljoprivrednici neće moći održati svoja gospodarstva bez sustavne potpore države. sektoru mljekarstva: „Poljoprivreda, a samim time i mljekarstvo kod nas je toliko zapostavljeno i nebriga naših institucija je zastrašujuća. Alarm je uključen, čeka nas zaista crn scenarij u proizvodnji mlijeka, ako se ništa ne poduzme da se pomogne mliječnoj industriji i ako se ova nebriga nastavi”.

Uvjeren je da će cijene mlijeka na tržnicama i dalje rasti, ali ne vjeruje da će doći do nestašice iako je ponuda sirovina sve manja, a potražnja sve veća.

Sugovornik koji se nakon petnaest godina rada u Švicarskoj 1997. s obitelji vratio u rodni Čelić i pokrenuo tvrtku za preradu mlijeka i proizvodnju mliječnih proizvoda, prisjetio se da je te godine otkupna cijena mlijeka bila 0,50 feninga, dok je litar goriva koštao je između 1,30 i 1,40 KM, a kutija cigareta mogla se kupiti za 1 KM.

“Mlijeko je 20 godina, dakle do prije dva-tri mjeseca, bilo 0,50 feninga, a za to vrijeme pogledajte koliko su poskupjeli ostali proizvodi. Uz ove probleme koje sam naveo, teško se može živjeti od mljekarstva, ali i od same poljoprivrede. Država mora sustavno rješavati probleme jer poljoprivreda je temelj svake države, jer ako nemamo hrane, što ćemo? Uvoz? E, sad vidimo što se događa u svijetu, mnoge zemlje zabranjuju ili ograničavaju izvoz hrane, a odakle mi onda, vodu uvozimo, pa onda sve ostalo”, pita se naš šagornik.

Kaže da se uz sve navedene probleme farme suočavaju s još jednim problemom – starošću stanovništva.

“Nedavno sam išao u Šnjegotinu, preko Teslića, i bilo mi je jako loše. Tolike su livade i njive zapuštene, nema usjeva, nema stoke i moram reći da sam se uplašio. A kod nas u Čeliću sve je zaraslo, prepušteno samo sebi, ništa se ne obrađuje, sve prelazi u šumu. I svi ljudi žele otići odavde. Na imanjima su ostali samo stari, mladi otišli na Zapad. Ako se ovako nastavi, mljekarstvo će polako i sigurno nastaviti umirati.”