Sud Bosne i Hercegovine djelomično je potvrdio optužnicu protiv Dževada Mlaće i Selme Cikotića za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika.

Sud BiH je, kako se navodi u priopćenju, 29. siječnja prošle godine djelomično potvrdio optužnicu.

Istovremeno, Sud je odbio optužnicu u odnosu na osumnjičenog Tahira Granića.

Optuženi Dževad Mlaćo i Selmo Cikotić se terete da su tijekom rata u Bosni Hercegovini u vrijeme oružanog sukoba između HVO-a i ARBiH, od 18. srpnja 1993. godine do polovine travnja 1994. godine, Mlaćo kao predsjednik Ratnog predsjedništva općine Bugojno, a Cikotić kao zapovjednik OG Zapad ARBiH od 12. ožujka 1993. do 13. travnja 1994. godine, a od navedenog dana u svojstvu načelnika stožera u 7. korpusu ARBiH, za vrijeme obavljanja spomenutih dužnosti i funkcija, u okviru svojih ovlasti, postupali suprotno pravilima međunarodnog humanitarnog prava.

Kršeći time odredbe članaka 75., 86. i 87. Dopunskog protokola broj I uz Ženevske konvencije od 12. kolovoza 1949. godine o zaštiti žrtava međunarodnih oružanih sukoba, čl. 3. i 130. Ženevske konvencije o postupanju s ratnim zarobljenicima od 12. kolovoza 1949. godine, te suprotno Naredbi Predsjedništva RBiH o primjeni pravila međunarodnog ratnog prava u Oružanim snagama RBiH i Dopunskog protokola II iz 1977. godine.

Tako se optuženi Dževad Mlaćo tereti da je naredio ubojstva zarobljenika hrvatske nacionalnosti, njih 23 do 26, na način da je napravljen popis tzv. ”ekstrema” zarobljenika HVO, a potom odvođenje tih osoba u prostorije BH banke, gdje su mučeni i premlaćivani, nakon čega su od pripadnika vojne policije odvođeni u posebne prostorije na lokalitetu Rostovo, da bi potom bili likvidirani od strane pripadnika vojne policije.

Dalje se navodi da je optuženi Selmo Cikotić propustio poduzeti sve moguće mjere u granicama svojih ovlasti da spriječi počinjenje kaznenih djela ubojstava i nečovječno postupanje, koje su izvršene na način da su, nakon što je Dževad Mlaćo u svojstvu predsjednika Ratnog predsjedništva općine Bugojno, nakon 15. izvanredne sjednice Ratnog predsjedištva, dana 22. srpnja 1993. godine, kao de facto autoritet civilne i vojne vlasti na području opštine Bugojno, čije su se odluke poštovale i provodile, donio odluku da se određeni broj zarobljenika hrvatske nacionalnosti koje je označio kao ”esktremni dio” tajno likvidira.

Optuženi se tereti i da je izdavao naredbe da se zarobljene osobe hrvatske nacionalnosti izvode na obavljanje prinudnih radova na prvim borbenim linijama, svjestan da je takvo postupanje nedozvoljeno i nezakonito, jer im je na takav način ugrožen život, na koji način je nečovječno postupao prema istima, priopćeno je iz Suda BiH.