Najprije prva jutarnja kava pa cigareta, tako počinje jutro većine pušača. Prema rezultatima studije koju su proveli profesori s američkog sveučilišta u Washingtonu gdje su prikupljeni podaci o broju pušača u 187 država svijeta, BiH i Makedonija se nalaze u skupini zemalja s najvećim brojem pušača u Europi, ali i u svijetu. A prema podacima Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH, u ovom bh. entitetu tako dan počinje 44 posto stalnih pušača u populaciji odraslih, od čega 56,3 postomuškaraca i 31,6 posto žena, piše Večernji list.

Visoke cijene cigareta

‘Paprene’ cijene cigareta koje i dalje konstantno rastu, te zakoni koji su nastrojeni protiv pušača i dalje im ne predstavljaju prepreku da uživaju u duhanskom dimu. Podaci Uprave za neizravno oporezivanje (UNO) BiH pokazuju da su trošarine, a samim tim i cijene cigareta, u posljednjih pet godina povećane pet puta, a da prihodi na ovoj osnovi i dalje rastu. Struka je izračunala da je prosječna količina dnevno popušenih cigareta kod odraslog stanovništva bila 16,9 cigareta. Muškarci dnevno puše 18,2 cigarete, a žene 14,8 cigareta.

Prosječna cijena kutije cigareta iznosi oko 4 marke, što u odnosu na ukupnu količinu popušenih cigareta predstavlja značajne troškove za pojedinačne i prihode kućanstva naših sugrađana. Na osnovi ovih podataka dolazimo do zaključka da prosječan pušač godišnje popuši 308 kutija cigareta, a za što izdvoji 1234 KM, nešto više od 100 maraka mjesečno. Uzme li se u obzir da “pušački vijek” traje šezdesetak godina, dolazi se do saznanja kako pred očima pušača ‘izgori’ oko 75 tisuća KM, dakle, jedan luksuzni i potpuno nov mercedes.

Svjetska zdravstvena organizacija pretpostavlja da milijardu i 300 tisuća pušača u svijetu svake godine popuši 5763 trilijuna cigareta. S druge strane, prema procjeni Svjetske banke, na pušenje se godišnje utroši oko 200 milijardi američkih dolara.

Pedantni Nijemci sračunali su da redovit pušač tijekom života u prosjeku potroši oko 100 tisuća maraka – dakle dva dobra mercedesa.

Pušači među siromašnima

Velike svjetske duhanske multinacionalne kompanije u razvijenim zemljama postupno gube potrošače svojih proizvoda pa se sve više okreću zemljama u tranziciji, nerazvijenim i siromašnijim državama. Stoga se pretpostavlja da 70% svih pušača živi u nerazvijenim zemljama. U SAD-u, gdje postoje jake antipušačke kampanje, puši oko 18% stanovnika, prema 42% šezdesetih godina, piše Večernji lisr.

U sastavu duhanskog dima se nalazi više od 4000 kemijskih supstancija od kojih se 50 povezuje s nastankom vodećih malignih neoplazmi ili raka usne šupljine, ždrijela, grla, bronha i pluća, želuca, dojke, maternice.