Na tržištu Bosne i Hercegovine zabilježen je rast upotrebe ilegalnog rezanog duhana. Uslijed čestih kontrola inspektora na terenu i suzbijanja nelegalne prodaje, šverceri su našli nove online kanale prodaje, što je izazov kako kontrolnim organima tako i duhanskoj industriji, piše Bloomberg.

Dvije nelegalne tone

Istraživanje IPSOS agencije pokazuje da, u proteklom periodu, na tržištu BiH postoje određene promjene u upotrebi različitih vrsta proizvoda. Naime, bilježi se povećanje upotrebe ilegalnog rezanog duhana.

Nadalje, istraživanje pokazuje da je na tržištu BiH i dalje prisutan određeni volumen ilegalnih cigareta, međutim taj udio je stabilan, zbog kontinuiranih aktivnosti državnih agencija (SIPA, UNO GP) u suzbijanju kriminala, šverca i crnog tržišta.

Istraživanje je predstavio Rade Šegrt iz Udruženja ekonomista RS SWOT i istaknuo da se bilježi pad nelegalne prodaje cigareta, ali da se ne može proglasiti pobjeda nad crnim tržištem koje se iznova pojavljuje u novoj formi.

“Ono što zabrinjava je rapidan porast upotrebe ilegalnog rezanog duhana, procjenjuje se da je u 2022. godini ukupna potrošnja ilegalnog rezanog duhana bila 2.245 tona, što je 25 posto više u odnosu na 2021. godinu i skoro 40 posto više u odnosu na upotrebu u 2020. godini”, istakao je Šegrt.

Presječeni su lanci

Većina pušača rezanog duhana koristi ilegalni rezani duhan, a uglavnom ga kupuju na tržnici, ali i od uličnih prodavača ili poznanika.

Ratko Kovačević, načelnik Odjela za komunikacije i međunarodnu suradnju u Upravi za neizravno oporezivanje BiH, kaže da je UNO uradila mnogo na suzbijanju nelegalne prodaje duhanskih proizvoda.

“Ako pogledamo količinu oduzete robe, možemo zaključiti da je ta količina iz godine u godinu manja, oko 5,5 milijuna KM bila je vrijednost oduzetih cigareta u 2021. godini, u 2022. godini je to bilo oko 1,8 miliona i u prvoj polovini ove godine oko 800.000 KM, iako se radi istim intenzitetom. Presječeni su lanci trgovine, a i rasla je cijene tih proizvoda i približila se legalnoj cijeni te je smanjen interes za kupovinu”, ističe Kovačević.

Da je smanjena prodaja cigareta na crnom tržištu BiH govori i podatak o broju izdanih akciznih markica. Prema podacima UNO u 2022 godini izdato je nešto više od 21 milijun komada markica, što je rast u odnosu na godinu ranije, a što pokazuje da su građani iz više razloga prelazili na konzumaciju cigareta koje se legalno prodaju na tržištu.

Opada crno tržište

UNO je u 2022 podnijela 17 krivičnih  prijava za nedozvoljen promet akciznim proizvodima s ukupnim iznosom štete od oko 48 milijuna maraka, a u 2023. godini podnesene su četiri prijave, vrijednosti 20 milijuna KM. „I to govori o tome  da se smanjuje prodaja cigareta na crnom tržištu“.

Dodaje da detaljnije kontroliraju pošiljke iz inostranstva i preko poštanskih operatera, ali da je ovo problem unutrašnjeg prometa gdje nemaju nadležnost.

“Većinom se radi o licima koja su mimo sistema indirektnog oporezivanja. To su fizička lica i ne podliježu našoj kontroli. Kada se prodaja dešava preko registriranih platformi, onda možemo da postupamo. Prednost švercera je što vrlo često mijenjaju kanale, zatvorene forume i bez prijave se vrlo teško može otkriti. Trebalo bi se ići u pravcu da se sasječe mogućnost da postoji količina duhan koja se može ponuditi, a to je bolja kontrola proizvodnje”, zaključuje Kovačević.

Borko Kuzmić iz Inspektorata RS kaže da postupaju po Zakonu o trgovini i da su imali više slučajeva oduzimanja duhana i duhanskih proizvoda bez akcizne markice. “Pretežno se radi o fizičkim licima koja po ulici ili manjim objektima vrše prodaju. Rjeđe je slučaj da su to pakovane cigarete, češći je rezani duhan”, kaže on i dodaje da su kazne blage, od 300-1.500 KM.

Dodaje da se šverceri na sve načine pokušavaju sakriti.

Podaci daju nadu

“Nismo imali slučajeva postupanja za online prodaju duhana, niti imamo osoblje, niti opremu, teško je locirati osobe. Imali smo stan na dan pa i tu neće da se jave, baš nam je problematika online prodaja. To bi trebalo MUP da se uključi i locira ljude jer se s raznih profila nudi roba”, kaže on.

Ekonomist Saša Grabovac kaže za Bloomberg da bi povećana naplata akciza otvorila prostor za smanjenje doprinosa, a što bi moglo uticati na povećanje plaća u vrijeme odliva radne snage.

Njegov kolega, ekonomista Faruk Hadžić dodaje da podaci UNO daju nadu, ali da trebamo biti zabrinuti zbog rasta prodaje rezanog duhana.

“Ogromno crno tržište je smanjeno, ali i dalje prisutno. Pronalaze se, pored ulice, online kanali prodaje. Prihodi od akciza idu najviše entitetima, idu u tekuću potrošnju, plaće, mirovine… U slučaju većih prihoda, smanjenja crnog tržišta, može se razmisliti o smanjenju doprinosa ili ukidanje doprinosa i pružiti prilika za rast plata. Različiti ekonomski ciljevi su tu”, navodi.