“Ove godine trendovi su slični kao i prošle. Što se tiče vinove loze, još se traži bijeli sortiment, ima potražnje i stolnog, dok je ona za crnim sortimentom u padu. Kada je riječ o voćarstvu, najtraženije su sadnice trešnje, za razliku od prošle godine, nešto bolje idu sadnice breskve i nektarine, dok je prodaja sadnica šljive, jabuke i kruške u padu u odnosu na prošlu i nekoliko prethodnih godina. Kod masline, smokve, šipka i kivija nema značajnijih promjena, kupuju se uglavnom za okućnice”, kaže Slavko Korda, direktor tvrtke Dominant iz Gabela Polja, Čapljina, jednog od vodećih proizvođača sadnog materijala voća i vinove loze u Hercegovini, te naglašava: – Kod trešnje se nastavio trend rasta potražnje za sadnicama patuljastih na giselama, a sve su traženije krupne hrskave trešnje.

Sadnice trešnje

To je novi sortiment koji puno ranije dobije boju, nakon čega je plodu potrebno 10 do 15 dana zrenja na stablu i tek onda dobije pravu krupnoću i punu zrelost za berbu. To su ljudi uočili u novopodignutim nasadima i sada se taj sortiment i te podloge traže. Imamo te sorte i podlogu MaxMa 14 koji ne traže naslon za razliku od gisela, tako da ih ljudi kupuju za okućnicu. Trešnje na podlogama od rašeljke – mahaleba pokazale su se osjetljivima, stradaju tri, četiri godine poslije podizanja nasada, pa smo našli rješenje u ovoj podlozi, tako da se te sorte sada koriste za okućnicu, bez naslona, za razliku od trešnje na giseli koja traže naslon, pa uglavnom idu u plantaže. Od Korde doznajemo kako je podloga MaxMa 14 nastala križanjem rašeljke i divlje trešnje. Ovaj agronom ističe kako hercegovački proizvođači sadnog materijala prate svjetske trendove u proizvodnji, a na upit jesu li nove sorte trešanja proizvedene ciljano kako bi zadovoljile potrebu duljeg prijevoza, kaže: -Upravo su selekcionari tražili da nove sorte budu transportabilnije, a i plodovi su iznimno kvalitetni, krupni, pa su time i privlačniji kupcima.

Cijene sadnica

Kupci iz Bosne sve više uzimaju te sorte na giselama za plantaže. Razlog su niske zimske temperature, pupoljci stradaju preko zime, tako da mi iz Hercegovine možemo opskrbljivati Bosnu po pitanju patuljastih trešanja. Što se tiče proizvodnje sadnog materijala, trend pada je nastavljen od 2012., odnosno ukidanja poticaja za podizanje višegodišnjih nasada, tj. za kapitalna ulaganja u voćarstvu i vinogradarstvu. Međutim, dok se ranijih godina, prema riječima Korde, proizvodnja smanjivala za 30 do 50 posto godišnje, sada su trendovi pada pet, šest posto godišnje. Promjena poticajne politike zaustavila je zamah u voćarstvu, a posebice vinogradarstvu. Veći novi vinogradi se ne podižu, a narudžbe se odnose na zamjenu dotrajalih nasada. Stanje potražnje za sadnicama odražava se i na cijenu, pa su tako jabuke najjeftinije – 4 KM po komadu, šljive, kruške, dunje – 5 KM, breskve i nektarine – 6 KM, trešnje ovisno o podlozi od 5 do 8 KM, a masline ovisno o podlozi, sorti i veličini od 6 do 12 KM…