Dok se vlast u Bosni i Hercegovini uglavnom bavi sama sobom, mladi su svakim danom sve odlučniji u nakani napuštanja države u kojoj su rođeni, piše Večernji list BiH. Trbuhom za kruhom najčešće se odlazi u Njemačku koja je oduvijek slovila kao obećana zemlja za stanovnike Balkana. Premda novinske članke uglavnom pune informacije kako bh. građani u Njemačku odlaze raditi uglavnom kao medicinari, podaci koji su pristigli iz Njemačke ne govore tome u prilog.

Radne vize

Naime, od siječnja do rujna ove godine građanima Albanije, Kosova, Srbije, Makedonije i Bosne i Hercegovine odobreno je 15.500 radnih viza. Prema podacima Federalne agencije za zapošljavanje Njemačke, u prvih devet mjeseci 2016. godine kompanije Njemačke dale su 27.508 suglasnosti za zapošljavanje osoba koje dolaze iz navedenih država. Uglavnom, kako navode njemački mediji, navedeni radnici dobivaju posao u građevinarstvu (čak 53,2 posto), hotelima i restoranima (12,6 posto) te druge poslove (9,2 posto). Prema podacima njemačkih institucija, očigledno je kako je više od polovine onih koji su iz BiH otišli u njemačku zaposleno na “bauštelama”, što znači da tamo rade najteže poslove gdje se radi po deset ili dvanaest sati dnevno. Sudeći prema do sada iznesenim iskustvima, najviše prevarenih radnika iz BiH radilo je upravo takvu vrstu poslova.

Prevareni radnici

Gastarbajteri s Balkana koji u potrazi za poslom odlaze u Njemačku, uzdajući se u sigurnu zaradu, nerijetko su i u toj uređenoj zemlji žrtve raznoraznih prevaranata. Otkako se Europska unija počela širiti na istok, broj slučajeva istočno-europskih radnika koji su nakon rada u Njemačkoj ostali bez plaća svakim danom sve je veći. No, kad se govori o tim slučajevima, uglavnom je riječ o tvrtkama s istoka EU koje djeluju u Njemačkoj i na gradilištima zapošljavaju radnike iz svojih zemalja. U slučaju da se te tvrtke ogriješe o njemačke socijalne zakone, pravosuđu u Njemačkoj vrlo je teško pravno teretiti vlasnike tvrtki koji se nalaze u inozemstvu.

Prošle se godine vijest o prevarenim građevinskim radnicima iz Bosne i Hercegovine u Njemačkoj brzo proširila regijom, ali i u samoj Njemačkoj. Mediji iz velikog broja zemalja izvještavali su o radnicima iz BiH koji su u Njemačkoj bez plaće radili tri mjeseca. Nadležni poslodavac iz Slovenije odbio im je platiti zarađeno. Šef tvrtke pobjegao je i otad mu se gubi svaki trag. Čak im nije plaćen ni smještaj u kojem su boravili. Ti radnici su doslovno ostali na ulici bez smještaja i novca za povratak kući. Bez obzira na ovakve i druge slične primjere, nije mali broj onih koji bi rado uzeli torbu u ruke i krenuli trbuhom za kruhom – na “bauštelu” u Njemačku. U zemlji s više od pola milijuna nezaposlenih mnogi će ipak odlučiti u Njemačkoj pronaći svoje mjesto pod suncem. Istina, neće svi završiti kao naprijed navedeni radnici, ali ipak treba imati na umu kako priče o velikim plaćama i nisu baš potpuno istinite. Naime, radnici vrlo često budu neugodno iznenađeni kada vide koliki im je iznos plaće stigao na račun. U Njemačkoj se plaće izražavaju u bruto, a ne u neto iznosu. Znači, od plaće se uzimaju socijalni odbici, kao što su zdravstveno, mirovinsko i još nekoliko stavki, te je, naravno, njezin iznos umanjen u nekim slučajevima i do 35 posto.