Federalno ministarstvo rada i socijalne politike u proteklom periodu zaprimilo je niz inicijativa i upita, kako od građana tako i od zastupnika i delegata federalnih zakonodavnih organa u vezi s radom nedjeljom u trgovačkim objektima i njegovim utjecajem na različite djelatnosti, osim sektora trgovine.

U tom kontekstu iz Ministarstva pojašnjavaju da Zakon o radu, kao temeljni zakon koji uređuje prava iz radnog odnosa, ne prepoznaje institut neradne nedjelje. Naime, kako navode, neradna nedjelja za radnike ne postoji niti u BiH, niti u zemljama regije. Postoji neradna nedjelja za određene objekte, ali ne nužno i za radnike, a prema važećim propisima, svaki radnik ima pravo na najmanje 24 sata neprekidnog tjednog odmora, što ne znači da nedjelja automatski mora biti neradni dan.

Važno je naglasiti da se, shodno Zakonu o unutarnjoj trgovini, rad nedjeljom u FBiH odnosi isključivo na radno vrijeme trgovačkih objekata, a ne na rad i radna prava radnika. To znači da radnici u trgovinama mogu raditi i nedjeljom, kao i radnici u drugim sektorima, u skladu sa Zakonom o radu i internim aktima poslodavca.

Također, shodno upitima da li će se regulisanje rada nedjeljom primjenjivati i na druge djelatnosti, iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike pojašnjavaju da se ne razmatra uvođenje bilo kojeg dana kao unificiranog neradnog dana.

”Svaki dan je radni, a raspored radnog vremena može biti raspoređen na pet ili šest radnih dana, u skladu sa zakonom ili internim aktima poslodavca”, navodi se u saopćenju iz tog federalnog ministarstva.

Naglašavaju i da određivanje jednog dana kao unificiranog neradnog dana stavlja u neravnopravan položaj radnike u mnogim sektorima koji zbog prirode posla moraju raditi svakim danom te da dugoročno uvođenje unificiranog neradnog dana doprinosi diskriminaciji radnika u djelatnostima kao što su bolnice, hitne službe i druge slične djelatnosti.

Međutim, u vezi sa socijalnom komponentom i omogućavanjem boljih uslova za jačanje porodica, u okviru radne verzije novog Zakona o radu, naglašavaju iz Ministarstva, posebna pažnja posvećena je jačanju zaštite prava žena, trudnica, porodilja i majki kao i roditelja djece kojoj je potrebna dodatna briga, s ciljem lakšeg balansiranja privatnog i poslovnog života, ali i unaprjeđenja njihovog položaja na tržištu rada.

”Dodatno, poseban fokus stavljen je i na vredovanje rada nedjeljom, noćnog rada, prekovremenog rada, rada praznicima i na neradne dane, kao i rada u smjenama. Predloženo je da se takvi oblici rada plaćaju više i to za 50 posto od osnovne plaće za taj dan, a da se kršenje prava na slobodan dan te zloupotreba rada nedjeljom, noćnog rada, prekovremenog rada, rada praznicima i na neradne dane, kao i rada u smjenama treba i mora strožije sankcionisati, što je i predviđeno u radnoj verziji novog Zakona o radu”, priopćeno je.

Iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike naglašavaju da je imperativ osigurati zaštitu svih radnika, uz poštivanje principa jednakosti i pravičnosti u radno pravnim odnosima.