“Posao u javnom sektoru u Županiji Zapadnohercegovačkoj i Hercegbosanskoj, ali i ostalima, nitko ne dobiva bez štele u vladajućoj političkoj stranci“, rezultati su istraživanja koje je proveo Centar za građansku suradnju (CGS) Livno na razini cijele BiH.

ŽZH je jedna od dvije županije u Federaciji Bosne i Hercegovine u kojima Agencija za državnu službu FBiH nema apsolutno nikakvu nadležnost u postupku zapošljavanja državnih službenika.

Poslovi iz ove nadležnosti, Zakonom u ŽZH povjereni su Agenciji za državnu službu Županije, odnosno, do njenog osnivanja – Povjerenstvu za državnu službu Županije, kao privremenom radnom tijelu Vlade.

Mnogi građani su svjedočili o tome i žalili se na sistemske nepravilnosti pri zapošljavaju u javnom sektoru u svim fazama natječajne procedure, a u CGS koji daje podršku uključivanju građana ŽZH u borbi protiv korupcije pri zapošljavanju u javnom sektoru, je zabilježio da se radi o nepotizmu, korupciji i stranačkom zapošljavanju.

Ovo je razlog zašto smo se odlučili da najprije utvrdimo razmjere ovakvog zapošljavanja pa smo istraživanje uradili na prostoru cijele BiH. Rezultati su pokazali da se najviše nepravilnosti događa na županijskoj razini (45 %).

Sve stranke imaju popise zaslužnih stranačkih članova i obitelji koje potom zapošljavaju u javnim poduzećima i ustanovama, vrlo često bez kriterija i potrebe te uz namještene natječaje (62 % znalo je kome je radno mjesto namijenjeno).

Zbog ovoga imamo ogromne, skupe i nepotrebne županijske (i druge) uprave. Dakle, stranke na vlasti su preuzele ulogu biroa i agencija za zapošljavanje što ni u kom slučaju ne smije biti njihova uloga. Sindikati iz javnog sektora dobro su upoznati s ovim problemom, ali nikada ne reagiraju, kaže za InfoRadar direktorica Centra za građansku suradnju (CGS) iz Livna Zulka Baljak.

Ona navodi da su rezultati istraživanja o korupciji prilikom zapošljavanja u javnom sektoru u ŽZH pokazali niz nedostataka.

U HBŽ-u je utvrđeno 12 nedostataka u Zakonu o državnim službenicima i podzakonskim aktima i 17 preporuka za njihovo otklanjanje. U ovoj županiji u tijeku je izrada novog Zakona o državnim službenicima i namještenicima (do sada su imali dva odvojena zakona za službenike i namještenike) i izmjene podzakonskih akata.

Nadamo se da će sve naše preporuke ili barem dio njih biti uvršten u novi Zakon i regulativu, dodaje Baljak i ističe da su u Centru naišli na odobravanje i podršku Ministarstava pravosuđa i uprave u obje županije, ali i ostalih ministarstava. Pokušali su, dodaje, o ovome razgovarati i sa političkim strankama u HBŽ.

Samo je stranka SDA HBŽ pristala na otvoreni razgovor o korupciji, nepotizmu i stranačkom zapošljavanju i našim preporukama. Ostale su šutnjom zapravo rekle “ne dirajte nam to” ili “ne zanima nas”. Isto planiramo uraditi i u ŽZH, ističe direktorica CGS.

Pojašnjava da je u HBŽ utvrđeno 14 nedostataka i 16 preporuka za njihovo otklanjanje i naglašava da je jedan od nedostataka otklonjen.

U CGS-u dodaju da ima još mnogo preporuka koje se odnose na intervjue, na korištenje diskrecijskog prava, na javno objavljivanje imena članova Povjerenstva za izbor i imena kandidata…

U travnju prošle godine usvojena je Uredba o postupku prijema u radni odnos u javnom sektoru u HBŽ. Ostale preporuke su uvrštene u prijedloge izmjena i dopuna Zakona o državnim službenicima i namještenicima i još tri podzakonska akta.

Prijedloge izmjena i dopuna uradili smo mi u suradnji sa Ministarstvom pravosuđa i uprave HBŽ. Prijedlozi su se odavno trebali naći na nekoj od sjednica Vlade, ali nisu. Nadamo se da će tek nedavno imenovana nova Vlada HBŽ imati sluha i usvojiti predložene izmjene Zakona i regulative, smatra Baljak.

Iako su nadležni iz Ministarstva pravosuđa i uprave ŽZH do kraja 2023. najavljivali donošenje kompletnog novog Zakona o državnoj službi kao i novog Zakona o udrugama, to se još nije dogodilo.

Nije donesen ni novi Zakon o državnoj službi, niti su promijenjeni podzakonski akti.

Mi nastavljamo našu kampanju u obje županije, i u okviru našega projekta “Zajedno za radnička prava” i to sve do usvajanje preporuka i izmjena zakona i podzakonskih akata što će osigurati jednak pristup i tretman za sve građane koji sudjeluju u natječajnoj proceduri bez diskriminacije na osnovu bilo koje pripadnosti.

Nadamo se da će donositelji odluka i njihove političke stranke imati više sluha i razumijevanja za rješavanje ovoga problema posebno ukoliko zaista poznaju europske vrijednosti koje tako često spominju. Ono što hrabri, zaključuje Baljak, jeste činjenica da su mladi pokazali interes za ovaj problem.

Kada vidite da je srednjoškolac sa ovim problemom izuzetno dobro upoznat onda je to nada da buduće generacije mladih ljudi neće pristajati na ucjene i manipulacije političkih stranaka, poručuju iz CGS.